United States

Iyandikishe || Injira

Igitabo cy’ibyahishuriwe Yohani i Patmos ni kimwe mu bitabo bikubiyemo ubwiru bwinshi bw’ibizaba mu minsi ya nyuma. Miburo, umwe mu banyarubuga yifuje ko twakora Topic yo kugihaniraho. Ngaho rero nababwira iki banyarubuga, uyu mwanya ni uwanyu.

Imana ibafashe.

71 Responses so far.

  1. Miburo yagize ati:
    October 2nd, 2007 saa 3:31 pm e
    DUTARAME TWIGA IGITABO C’IBYAHISHUWE

    Banyarubuga mwese mwiriranywe amahoro y’Imana?

    Ndumva mpatwa n’Umwuka w’Imana kugirango ntangaze iyi nkuru nziza ku bumva indimi z’ikinyarwanda n’ikirundi nkuko nsanzwe mbigira no mu zindi ndimi! Kuri uno mugoroba, ndashaka kubasaba ngo mubanze mukurikire igitaramo ca mbere, nyuma noneho, ni mubona nta kajyamo, muzambgire mbihagarike. Ariko nabwo nimwabona bifite ico bibungura, muzambwire, noneho dukomeze gutaramana: Ntabatindiye dore:

    IGITARAMO CYA MBERE:

    Dusenge: Nyagani, wowe woherejye Umwana wawe Yesu-Kristo ngo atubere igitambo c’ibyaha vyacu, turagusabye ngo nanone wohereze Mwuka Wera, aduhe guhorana inyota n’amatsiko vyo kumenya ukuri gusesuye, mu vyerekeye amabanga y’urukundo rwawe. Tugiye gufungura igitabo c’Ivyahishuriwe Yohani, uduhe natwe guhishurirwa vy’ukuri, mw’izina ryera rya Yesu. Amen

    Ibice n’imirongo biza kugaragara muri iki cigisho, vyose vyavuye mu gitabo c’ivyahishuwe gusa.

    Soma muri Bibiliya yawe, mu Vyahishuwe 1: 1-3

    Ku murongo wa mbere, hatubwira ko ivyahishuwe vyahishuwe na Yesu-Kristo. Kristo nawe ngo yabihawe n’Imana. Noneho Kristo nawe ngo abiha Marayika ngo uwo nawe avyohereze Yohani. Ariko ijambo nyamukuru muri uwo murongo riravuga ngo n’IBIGIYE KUBAHO VUBA. Har’ubwo wigeze kubona urwandiko abategetsi bakwohereje ruriko ikashe ivuga ngo BIRIHUTIRWA (TRÈS URGENT, EMERGENCY)? Igitabo c’Ivyahishuwe rero n’igitabo cuzuyemo imiburo yihutirwa. Tugomba kucyiga twihuta, kuko kiza duhesha ariya mahirwe arindwi akibonekamo:

    Amahirwe ya mbere: 1: 3; Amahirwe ya kabiri: 14: 13; Amahirrwe ya 3: 16: 15; Amahirwe ya 4: 19:9; Amahirwe ya 5: 20:6; Amahirwe ya 6: 22: 7; Amahirwe ya 7: 22: 14. Nuko muzasome mwongere musubiremo, muzasanga iyo mirongo irindwi yanditswe ku buryo bwihariye bgo kuturarikira ngo dushakashake kuzagera kuri ayo mahirwe.

    Vyongeye, Ivyahishuwe, n’igitabo gihagaze ku nkigi zirindwi. Vyerekana ngo n’igitabo cikwiye, cyandikiwe gusohoza imigambi y’Imana, kugirango kucyiga bitume abana b’Imana bakomeza kugenda mw’ijuru badateguza. Dore nawe’ kiravuga AMATORERO 7, IBITEREKWAHO AMATARA 7, IMPANDA (INZAMBA) 7, AMAHIRWE 7, IBIMENYETSO 7, n,ibindi. (mu gitaramo gitaha tuzavuga ivy’izo nkingi 7 ku buryo burambuye). Igitangaje, n’uko iyo kivuga ivya Babuloni, biboneka inshuro 6 gusa, kuko ivya Babuloni ngo s’ukuri (18:5). Noneho ico gitabo kiragira kiti: Musohoke muve muri Babuloni (18:4), kukaturarikira kureba muri Yerusaremu ho mw’ijuru (21: 2-4). Dukwiye kwiyeza, tugasaba gutunganywa n’amaraso ya Yesu, kuko ibihumane ntibibasha kwinjira muri uwo muji (21: 27)

    Kumwe nyine uhora wibuka ivyo so na nyoko bakubwiye muri mu rugo, mu ngendo, cyangwa se ahandi hose, niko wari ukwiye no kwibuka imiburo uzasanga muri iki gitabo.
    HAHIRWA USOMA, HAHIRWA N’ABUMVA AMAGAMBO Y’UBU BUHANUZI, KANDI BAGAKOMEZA N’IBYANDITSWEMO, KUKO IGIHE KIRI BUGUFI (1:1) DORE YESU ARAJE VUBA, KANDI AFITE IBIHEMBO MU NTOKE, KUGIRANGO AHE IBIHEMBO BURI WESE, AKURIKIJE IBYO YAKOZE (22: 12).

    Ndibuka umusaza witwaga Sembwa, atashe nimugoroba yasinze (yaborewe), aririmba indirimbo y’abarokore yari yabaye icatwa ngo:

    Har’ubwo wasanze Yesu ng’ukire,
    se wuhagijw’amaraso ye?
    Har’ubwo yakwuhagij’amaraso,
    mbeg’imyambaro yaw’irera?

    WOGEJWE NAYESU?
    WATUNGANYIJWE N’AMARASO?
    HAR’UBWO YAKWUHAGIJ’AMARASO?
    MBEG’IMYAMBARO YAWE IRERA?

    Abarundi bo bagira bati:

    Mu bari mw’isi ntawugororoka,
    kandi ntawuri no mw’ijuru,
    atari abizera ko bogejwe de,
    n’amaraso ya Yesu gusa

    ICTABIRIZO GISA NO MIU KINYATRWANDA.

    Tujye tubyumva rero, IMIBURO IRUTA IGITERO Miburo.

    Like or Dislike: Thumb up 2 Thumb down 0

  2. Miburo says:

    IGITARAMO CYA KABIRI

    Abarundi baravuga ngo ”umwenda (ideni) uhera iyo wagiye, ntuhera iyo wavuye” Iyo babonye naho umuntu wemera ikintu ntagikore bamwita ”umuswahiri”. Ntabwo rero njye nemera kwitwa ”umuswahiri”, ah’ubwo ngiye kubaha icyo nabemereye. Mukanguke dutarame:

    Dusenge: Data mwiza ugira ubuntu kandi utangaje, turagusaba ngo utubabarire n’ubgo tutabikwiriye, uduhe kugubga neza imbere yawe kuri uno mugoroba, kugirango kwiga igitabo c’ivyahishuwe bidusigire imigisha yawe itagabanije, kandi dutere intambwe yindi, tugana mu bugingo bw’iteka, mw’izina rya Yesu-Kristo, umwami n’umucunguzi wacu. Amen

    Mbanje gusaba imbabazi ku basomyi b’uru rubuga, kubera udukosa twagaragaye mu gitaramo giheruka. Intoke zakubise nabi, bituma haba udukosa: Mw’isengesho riheruka, aho gusoma Nyagani, mwari gusoma Nyagasani, naho ku murongo wa kabiri kuva hasi mugasoma ngo: ICITABIRIZO GISA NO MU KINYARWANDA. Ako kari agaciyemo.

    Nabemereye ko nzagaruka ku vyerekeye inkingi indwi ziboneka cyane mu gitabo c’ivyahishuwe. Ngo umugabo yihindukiza mu kirago ntiyihindukiza mw’ijambo. Ariko njye mbonye ko vyaba vyiza kwihindukiza, kugirango benshi barusheho gusobanukirwa:

    Ha kuvuga ko ari inkingi indwi rero, ndavuga ko ari ibice birindwi:
    IGICE CA MBERE: AMATORERO 7: Ivyahishuwe 1:4- 3: 21,
    IGICE CA KABIRI: IBIMENYETSO 7: Ivyahishuwe 4: 1- 8:1,
    IGICE CA GATATU: IMPANDA 7 (INZAMBA 7) Ivyahishuwe 8:2- 11: 19,
    IGICE CA KANE: ITORERO RY’UKURI RIHANGANYE IBINYAMASWA RIRUHIRA GUTSINDA :Ivyahishuwe 12: 1- 14: 20,
    IGIGE CA GATANU: IVYAGO 7: Ivyahishuwe 15: 1- 16: 21,
    IGICE GA GATANDATU: UMUGORE W’INDAYA ARIWE BABULONI: Ivyahishuwe 17 na 18,
    IGICE CA KARINDWI: YERUSAREMU I WABO W’ABAKIJIJWE: Ivyahishuwe 19: 1-22: 22.

    Noneho turebe igice ca mbere: Amatorero 7: Aya matorero yose yabayeho: Efeso, Simuruna, Perugamo, Tuwatira, Sarudi, Filadelufiya na Laodokeya. Kandi ayo matorero yari atonze ku muhanda mukuru wo muri Aziya, ku buryo Efeso ari ryo ryatangira, hagaheruka Laodokeya. Noneho umuhanda ugeze i Laodokeya, wahita wigabanyamo kubiri, ishami rimwe rigakomeza kuzamuka irindi rikagenda rimanuka. None se twe abo mw’itorero riheruka, tweho ntabwo bamwe muri twe bazazamuka mw ijuru abandi bagafa iya gehinomu?. Imiburo yahawe ayo matorero igaragaza ko ayo matorero yerekeranye n’amateka y’itorero ry’Imana kuva mu gihe cya Yohani kugeza muri iki gihe cya none, dutegereje kuza kwa Yesu.

    Uno musi tuvuga ivy’i Efeso: (Ivyahishuwe 2:1-7)

    Itorero ry’i Efeso: Efeso bivuga ngo: akantu keza cyane, cyangwa, akantu k’agaciro.
    Mu myaka 100 ya mbere y’itorero ryari ritunganye. Kandi Yesu ngo arazi neza ukuntu ryihangana, uretse ko ntawihanganira akaziri. Erega buriya dukeneye Yesu buri teka, naho imbaraga zo ntazo dufite:

    Itorero ry’i Efeso, nyuma ryajye gucogozwa no gutotezwa, noneho urukundo rutangira kugabanuka, hagati mu bizera, no muvyo gusengera abanzi (Ivyahishuwe 2: 3-5) Iryo torero ryajye no kugira akaga k’abantu bakurikiye inyigisho z’uwitwa Nikola (Ivyakozwe n’intumwa 6:5, ariko rihagarara kigabo.

    Nkuko mu mugi wa Efeso hari ibiti vyinshi, abapagani bakunda gusenga nk’Imana, Umwami Yesu yemeye ko uzatsinda muri izo ngorane zo mu myaka 100 ya mbere y’itorero, kuzarya ku giti nyaco gitanga ubuzima, atari vya biti bisengwa kubera ibinyoma vy’abadaimoni.

    Kera, no mu bihugu vyacu ngo hariho ibiti babandirwaho, ivya Ryangombe na Kiranga. Nigeze kubona bimwe bimwe kera nkiri umusore ntembera. Nabonye abantu bakora biriya vyo kubandwa, imandwa, n’ibindi. Bamwe bavyina ngo i runaka n’i wabo w’Imana? Bifitaniye isano n’ivyabera mu mugi w,i Efeso.Kandi ntibitangaje, Satani wabashuka niwe ushaka kwibasira abarundi n’abanyarwanda. N’uno musi dufite ibintu vyabaye ibigigwamana mu buzima bwacu, tukabisenga nkaho aribyo dukesha uburaro n’uburamuko. Ari amahera, ari akazi, ari ibiryo, ibinyobwa, imyenda, ishuti, ubwenge bwo mu mahure, n’ibindi… Ivyo biri ho mu karere kose k’ibiyaga bigari. Ariko Yesu n’umugabo. Muhe imitima yanyu azaganza mu bihugu vyacu, kandi abamukunda turahari.

    Umva rero, mujye mu menya guhera ubu ko Yerusaremu ho mw’ijuri ariho i wabo w’Imana( Ivyahishuwe 21:
    1-5).

    Buriya muri twe hashobora kuba n’abacogojwe n’amakuba babonye nkuko vyabaye mw’itorero ry’i Efeso, noneho bakaba bacogojwe n’urushako rubi, cyangwa se kuvyara nabi; dore ko ngo uvyara nabi ugatukwa n’abakwe, abandi bacogozwa n’ubukene, n’ibindi. Mu rwandiko rwagenewe Efeso, Yesu agira ati: Mfite ico ngusuzuguraho, n’uko wahevye urukundo rwawe rwa mbere. Muvandimwe, wicogora, Umwami agiye kuza!

    Umwami Yesu-Kristu aravuga ati: Uzatsinda nzamuha kurya ku giti cy’ubugingo kiri muri Paradizo y’Imana. Niba ufite amatwi, ni wumve ivyo Mwuka abwira ayoboke ba Yezu. Niba naho yarazivye, yereke Yesu ayazibure. N’uyu musi aracavuga ngo Efeta, n’ukuvuga ngo zibuka (Mariko 7: 34)

    Reka nsozereze hano igitaramo c’uyu musi, nzakomeza ubutaha mvunga ivyerekeranye n’itorero ry’i Simuruna.

    Murot’Imana!

    Reka dusenge ariko: Wakoze Data mwiza kuduhishurira ko dukwiye kwihangana, udukomereshe Mwuka wawe noneho, kugirango tuze turye ku giti c’ubugingo wazigamiye abagukunda. Tugusavye twicishije bugufi, mw’izina ryera rya Yesu. Amen.

    Like or Dislike: Thumb up 2 Thumb down 0

  3. BYIZA EDIMOND says:

    Muvandimwe MIBURO nda gushimye cyane.Ntamahirwe nko gutanga igihe nk’iki utugezaho buno butumwa.

    Nkunda kino gitabo,yewe nzagukurikira cyane kugeza urangije,nibiba ngombwa nzatanga umusanzu kuko nzibyinshi kuri kino Gitabo cyanyuma (Revelation) none gusa hari ikifuzo nagize,si ukurogoya.

    Kuki kino Gitabo kitwa Ibyahishuwe? Aho suko byari Bihishwe? Daniel 12:8-13 hasa naherekana ko kino gitabo ari igihishura ibyo Umugaragu w’Imana Daniel yibazaga.Hasome neza. Yewe nuhagereranya nahariya mugice cya 6 cy’Ibyahishuwe nyine urasanga bisa rwose.

    Nonese waba hari icyo wabimfashamo?Ese ibyo ntekereza ni byamuntu cyangwa?
    Bibaye aribyose ntibyaba byza duhereye kubyari bihishwe tukareba uko byaribihishwe maze tu gakomereza mubyahishuwe?

    Ndangize gutya: Malaki 3:16-18.

    BYIZA EDIMOND

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  4. Miburo says:

    Mwene Data Byiza Edmond,
    Gir’amahoro ya Nyagasani. Ntiwibesheho na hato. Iki gitabo c’ibyahishuwe, kiratanga ibisubizo ku bibazo bimwe vyo mu gitabo cya Danieli, gice ca 12: 8-13. Imirongo ya 8-10, yerekana ko Danieli yumvise ariko ntatahure. Yabwiwe ko ubwo buhanuzi bugenewe kuguma mu bwiru (mu ibanga), kugeza mu gihe c’iherezo. Ariko ntibyagarukiye aho ngaho, mu murongo wa 10, haragira hati: Abagome bazakomeza ubugome bwabo, cyangwa se abagesera bazakomeza ubugesera bwabo, ariko abanyabwenge bo bazatahura. Ikibazo, n’iki ngo: ABANYABWENGE BAZABITAHURA NI BANDE? Kristo aravuga muri Matayo 13:11, agira ati:Mwebweho, mwarahawe ibyo KUMENYA AMABANGA Y’UBWAMI BW’IMANA, ARIKO BO NTIBABIHAWE. Muri uyu murongo tubonamo abaturage bo muri iyi si bagabanyije mo ibice bibiri: 1. ABAHAWE KUMENYA AMABANGA Y’UBWAMI BW’IMANA 2. ABATAHAWE KUMENYA AYO MABANGA. Ndagusengera nanjye nisengera, nkomeza no gusengera abazasoma iyi nyandiko, kugira ngo Umwami Yesu adukomereze mu mugabane w’ABAHAWE KUMENYA AMABANGA Y’UBWAMI BW’IMANA, ejo tutazamera nka Yuda yabihawe, akabiteshwa n’amahera (Ibyakozwe n’Intumwa 1:25). Cyangwa se tutazamera nka wa musore wabirarikiwe, amaze kubigereranya n’ubukungu bwe budafashe, agahitamo umutungo w’iby’isi kuruta ubwami bg’Imana (Mariko 10: 17-23).

    Ku byerekeranye n’igice ca cya 6, c’Igitabo c’Ibyahishuwe, tuzabirebera hamwe tuhageze, ariko gifitaniye isano n’amateka y’itorero, kugeza igihe co kugaruka kwa Yesu. Tuzabyiga.

    Imirongo umpayeho intashyo yo muri Malaki 3: 16-18, nanjye nongeye kuyitura abazasoma ubu butumwa bwiza, ah’ubwo bazanatubwire ico bayitekerezaho.

    Uwiteka aguhire Byiza we!
    IMIBURO IRUTA IGITERO
    Miburo

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  5. BYIZA EDIMOND says:

    Urakoze nanjye. Reka tugende mu maso(imbere).Kandi nakubwiye ko tuzagumya kunganira.
    Miburo, izina niryo muntu.Humura nta mbuto igenda ubusa,ndizerako bino wandika naho bitankiza bizakiza uriya na Bariya.
    Erega ngo ubumwabwiza ntibukoza isoni.

    Naho Paul ati:2 Cor.5:16-21.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  6. Janvier says:

    Ndanezerewe rwose kubona izi nyandiko zanyu kuko binyereka ko ikintu cyose kiba gifite impamvu.

    Igitabo cy’ibyahishuwe nanjye kijya kintera rwose kujijwa, atari uko kijijishe, ahubwo kubera ko hari byinshi ntarasobanukirwa n’ubwo bimwe bigaragarira bose!

    Miburo na Edmond, akazi keza muri gukora Imana izabibahembere.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  7. Miburo says:

    IGITARAMO CYA KABIRI
    Itorero ry’i Simuruna

    Simuruna bisobara ngo: akantu gahumura neza, bakavungavunze, cyangwa se bagakandagiye, cyangwa bagatwitse, cyangwa kandi bakagosoje urutaro (urutara).

    N’usoma neza ibikubiye mu rwandiko rwoherejwe i Simuruna usanga ariko Yesu yabona iryo torero. Ikamba ry’ubugingo rirateguwe ku bantu b’i Simuruna, ariko basabwe kwihangana kugeza ku gupfa kugirango barishikire(Ivyahishuwe 2: 10). Kandi ivyo vyababayeho

    Reka tubirebere hamwe

    Mu gitabo c’Ivyahishuwe 2: 8, hatangira hagira hati: ”Andikira marayika w’ishengero ryi Simuruna”. Aya magambo abanza, arerekana ko Simuruna ari itorero rigizwe n’abantu bagomba gutanga ubutumwa batajijinganya. Kuko ”marayika” n’ijambo bita mu kigiriki” angelo” risobanurwa ngo: INTUMWA (messager/ messenger mu kingereza). N’uko tiruhinduye mu kinyarwanda/ikirundi ciza (kuko marayika ntabwo ar ikinyarwanda/ikirundi), twavuga ngo: Andikira intumwa zo mw’Itorero ry’i Simuruna. Nanditse ngo zo mw’itorero, kuko Yesu yabona ko iryo torero rifite ubufatanye muri vyose, mu mahoro no mu vyago, noneho aryita intumwa yiwe i Simuruna. Ubundi itorero ryagomye guhagararira Kristo muri iyi si y’umwijima, na cane cane muri iki kinyejana ca 21, aho ukuri gusa n’ukuriko kurazimangana. Usanga ibinyoma vy’abadayimoni ari vyo vyahawe intebe.

    Kristo arakomeza ati: Ng’ibi ibivugwa n’uwambere kandi akaba uwa nyuma, uwari yarapfuye, akaba yasubiye kuba muzima (Ivyahishuwe 2:8). Reba ukuntu Kristo yiyerekana muri aya majambo ko nawe yapfuye, ariko kubera ukwizera kwe yasubiye kuba muzima. N’uwambere akaba n’uwa nyuma, n’itangiriro n’iherezo, ni musigwa musangwa. Tugomba kumuhagararira muri ibi binyoma vyo muri ikigihe, vyaba ngombwa no gupfa, tugapfa tumupfiriye. None se, uzi ko dutinya kumuvugira ngo batadukura mu kazi, ngo abagore bacu batatureba nabi, ngo umugabo wanje atazanshira hanze, ejo ntazafungwa, n,ibindi… Ariko se ko har’abapfa bazira politike, ubusambanyi, ubujura, ububeshi, abazira sida, abazira urwarwa, ukwenderanya, n’ibindi n’ibindi…?

    Gupfira Kristo, bizatuma dusubira kuba bazima nkawe. Ivyanditswe bigira biti: NITWABA TWAPFANYE NAWE TUZABA BAZIMA HAMWE NAWE (2Timoteyo 2: 11) UHEREYE UBU, HAHIRWA ABAPFA BAPFIRA MU MWAMI(Ivyahishuwe 14: 13)

    Kristo ati: Nzi ko uri mu kaga, nzi ko ukenye (Icyakora ur’umukungu). Nzi n’abakuvuga uko utari biyita abayuda ataribo, kandi ari akazu ka Satani (Ivyahishuwe 2:9)
    Itorero ry’i Simuruna ryabayeho mugihe cya mbere c’ubukristo, ariko nyuma y’ikinyejana cya mbere, ryagize akaga kabi.Ryari rikenye mu vy’isi ariko rikungahaye mu vy’Umwuka. Abapasitoro n’abayobozi, nimwe muburirwa. UBUKUNGU BW’ITORERO S’AMAHERA MANSHI MUBUBIKO, N’UKWIZERA GUHAMYE MURI KRISTO.

    I Simuruna, abakristo barishwe rubi, amaraso aratemba, bamwe baratwikwa ari bazima, abandi bakabacagagura, abandi bakabaterera ibinyamaswa vy’inkazi bikabarya bakiri bazima, n’ubundi buryo bubi bwo kwica bubababaza cane. Dutange urugero ruzwi neza: Umugabo Polikaripo, niwe yari umuyobozi mukuru w’itorero ry’i Simuruna. Bamusavye guhakana Kristo no kumutuka imbere ya rubanda. Polikaripo ati: Reka reka… Kristo nakoreye imyaka mirongine yose, twagendanye imyaka irenga mirong’inani atampemukira, nashobora kumutuka gute?
    Polikaripo baramutwitse, ariko Imana ikora ibitangaza, ibibeya vy’umuriro biramutwikira ntivyamwegera. Mugihe yariko asa n’uwusha, humvikanye impumuro nziza idasanzwe y’imbazi (parfum). Babonye vyanze bamutera icuma(inkota), hisuka amaraso menshi, niyo yazimije wa muriro. Umugabo arapfa, apfira mu mwami(le 23 février en 155). INKWI ZO KUMUTWIKA ZATORAGUWE N’ABAYUDA. Kandi abo bayuda, bazitoraguye kw’isabato(Iyo sabato bayita ”le grand sabbat”.Iyi nkuru iravugwa na L.Jaud, muri Vie des saints. Reba no Vyigisho vya Programe yitwa Si Demain m’était conté/Lettre à l’Église de Smyrne)).

    Muzi ukuntu Abayuda bakunda isabato yabo? Mvuze isabato yabo, kuko isabato y’Imana igaragara mu mategeko cumi y’Imana, ntiyemerera umuntu n’umwe kuza kurwana n’ibiti vyo gutwika abakozi bayo. Abo bantu bigira Abayuda ataribo ni nabo bishe Yesu. Bamushinja ngo yica isabato (Yohani 9: 16), ariko nibo bagiye kugwana n’igitare, bagisunika ngo Yesu yazahava aturumbuka mu gituro. Kandi ico kibuye, cabavunagura kw’isabato (Matayo 27: 62-66). Niba utabitahura, soma neza umurongo wa 62, uvuga ko bagiye kwumvikana na Pilato ku musi ukurikira uwo kwitegura. Uwo musi wo kwitegura niwo Yesu yari yaraye apfiriyeho (vendredi), Bibiriya iwita uwa 6 (Kuva 16: 22-23 na Luka 23: 54-56). Umusi ukurikira umwiteguro n’isabato, kuko bitegura bitegurira isabato nyine. Abo bayuda b’urukozasoni, bataye isezerano ry’Imana bajya kugwana n’igitare kw’isabato. Bagiye no gutoragura izo nkwi zo gukora ishyano kw’isabato. N’akazu ka Satani, ntabwo ari abo mu bwoko bw’Ukuri bw’Imana.

    Kristo rero ati: Ntutinye n’ubwo ugiye kubabazwa. Dore Satani azashira bamwe muri mwe muri gereza, kugirango mugeragezwe mu gihe c’imisi cumi. Urahabera umugabo ni vyaba ngombwa wemere upfe, nanjye nzaguha ikamba ry’ubugingo(Ivahishuwe 2: 10). Akaga gakomeye cane karabaye mu myaka 10 ya nyuma y’ivyago. Ico gihe hatwara umwami yitwa Dioclétien(muri 303). Uyo Dioclétien, ni nawe wazanye ivyo bita ”Diocèse”. Dioceses zakoranya uturere dutoduto kugirango abategetsi bategekera umwami bashobore kworoherwa . Itorero gatorika ry’i Roma rirakuriza iyo mvugo kuko paroisses zihurira muri diocèse. Ako kari agaciye mo, icyambu cy’abarundi). Uyo Dioclétien, umwami w’i Roma, yategetse ko bahiga ahantu hose haba hihishije umuntu wese yitwa umukristo bakamwica, bakamunyaga ivyo afite vyose. Iryo tegeko ryagiye guhagarikwa n’umwami wundi w’i Roma witwa Constantin (muri 313 ). Ryatangiwe i Milano, rivuga ko barekeraho; kuko yari yabonye ko abishe abakristo bose bapfuye nabi (Nzabagezaho urupfu rw’abami bishe abakristo, mu gitaramo kizakurikiraho). Ariko s’uko Constantin yari yihanye. Nawe nyene yicotse mw’itorero ku buryarya, abapagani bose binjirana nawe, doreko nawe yari Shebuja w’Abapagani. Yasengwa nk’Imana kuko bavuga ko Imana y’Izuba igendera muri we. Tuzavuga ivye mu bitaramo bizakurikiraho. Hari inyandiko zivuga ko yaba ari we yakomeje itegeko rya Sunday kuko kera abapagani basenga izuba bikomeye ku musi w’izuba Sunday,tuzabireba ubutaha mu bitaramo bikurikira.

    Ico mwamenya, n’uko kwihangana ari ngombwa ku bantu bagomba gukurikira Kristo: Ushaka kunkurikira, ni yiyange, yikorere umusarabawe, ankurikire (Mariko 8: 34). Ikamba ry’ubugingo rirateguwe ariko ndatinya ko twazarihomba kubera gukunda ivy’isi nka wa musore Yesu yarihamagarira; noneho areba ubukungu bwe, nabgo buramureba, umugabo ahitamo kureka ijuru (Mariko 10: 17-23). Yuda bamushira mu ntumwa, ariko azaguhemukishwa n’amahera 30 (Ivyakozwe n’Intumwa 1: 25). Twihangane rero.

    Niba ufite amatwi, wumve ivyo Mwuka/Mpwemu abwira amatorero(Ivyahishuwe 2: 11). Nsubiremo na none: Niba amatwi yarazivye, yashire Kristo ayazibure.

    Ngo uzanesha, ntaco urupfu rwa kabiri ruzamutwara.(Ivyahishuwe 2: 12) UBWO TURI MU GITARAMO, mbibutse ko ijambo ”KUNESHA” rivuye mw’ijambo ”KUNYA” (chier); kunesha (faire chier). S’ukontafite ikinyabupfura/urupfasoni, ah’ubwo nashaka kubereka ukuntu umwazi dushobora kumukandagira (le faire chier=kumunesha) twitwaje intwaro z’Umwuka wera.

    Wumva se wambariye urugamba? Mbese urashaka kunesha? Jyana na Yesu mu rugamba uzatsinda:

    Turirimbe: Nta nshuti nziza nka Yesu, atsemb’ivyaha vyacu
    N’amahirwe kumwizera, kuko atwuzuza na Se.
    Iyo tubabaye rwose, dufit’ishavu ryinshi, Twebwe tujye kuri Yesu, tumwiringire rwose Nta wundi wabidukiza, abiduhemuraho
    Yes’azi intege nke zacu, tumwilingire rwose(Quel ami fidèle et tendre/ What a friend we have in Jesus)

    Dusenge: Data wa twese udukunda waduhaye Yesu umwana wawe, turagusaba ngo uduhe kumwiringira, kuko imbaraga za kimuntu ntaco zimaze. Udukomereze muri uwo Kristo, uwami wacu, n’umucunguzi wacu. tubigusavye mw’izina ryera rye. Amen

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  8. Miburo says:

    Muri iyo nyandiko iri hejuru mukwiye gusoma ngo: IGITARAMO CYA GATATU. Mumbabarire bavandimwe!

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  9. Miburo says:

    Irindi kosa: Soma muti: SIMURUNA BISOBANURA NGO
    Murakoze

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  10. BYIZA EDIMOND says:

    Ngize akabazo: Sinzi niba hari abandi tugafatanyije.
    -Gateye gutya:
    Tuzakomeze dukurikire ubutumwa tuzabaze nyuma?
    -Ese ushaka kunganira ntibya zatuma ubutumwa bw’IGITABO CY’IByahuwe busa nubwivanga vanga?

    Mwene Data MIBURO ndumva wakomeza ,gusa turikumwe rwose.
    Aho nakunganira gato :Simuruna nkuko wabivuze(agahumura) kabanje guhonyorwa,gukandagirwa niko Itorero ry’Imana ryari rigizwe n’abagabo b’Intavugirwamo ,bahonyowe,bagakandagirwa ariko uko guhonyorwa kwahumuriye benshi binjira Itorero ry’Imana ninaho tuzasanga Imbere ko SEKIBI( SE w’ikibi) yaje guhindura Page maze ati,ndarwana nabi,kwica (guhonyora) Uwitiriwe Kristo ndaruzi ntacyo nkora .Rekampimbe indinzira ahubwo muhe amahoro byitweko avuye IBUZIMU AGIYE IBUNTU.Maze aba aradushoboye,ubu ntakarengane,gasa nakashize niko kudamarara dusa nabaparitse ntacyo twishisha mu itorero nk’abayuda(sinjya narimwe mbaseka ahubwo niturebanabi tuzabasigara inyuma.

    Hari aho Muvandimwe MIBURO yavuze ibyuko barwanaga n’ isabato yabanaiye,aranongera ati: yanditse mumategeko cumi y’Imana. Si ikibazo se?Ibaze kurwana n’iTEGEKO RY’Imana kugeza rikunaniye ugashyiraho ibyawe ngo ahari urarishobora .Oya sibyo. Ryakwica ahubwo. Mbere yabyose bagombaga kwakira Kristo nyuma (binyuz amuri bya bitambo batambaga nyuma bakabona ya mategeko akajya yakwiyandika muribo,munda zabo,atari ku mabuye( mu mitima). Ariko Satani ati:apu ibinaniranye urajugunya.Wrong.Arakubeshya.Kuki bikunanira Imana itanga ibinanirana? Uwo ntiyaba ari Umubyeyi.

    Abenshi bishwe muri abo b’icyo gihe (mikinyejana cya 1 n’icya 2) bishwe nabitwa ba Trajan,ba Dioklotsia, ubishaka neza asome mu Baheburayo 11:35-40 urumirwa.Ariko byaciwe n’iki ra? Ni wa mudamararo.

    Nusomaneza rino Torero ntakintu namba rigawa nagato,ashwi,urasanga nabimwe byari byarananiye abayuda ryo ryarabikubise inshuro ,yewe nayama sabato yariyarabananiye bo barayubahirizaga rwose kandi bagakiranukira Imana. Soma: Ibyakozwe n’Intumwa 13: 42-44. Aho kandi Paul bamwanga urunuka kuko yabaciraga ho iteka. Kuki? Kuko bari barakiriye Umwami w’Isabato.Nukuvuga ko iyo umufite nayo ntiyakunanira.Kandi ari Umwami wayo. Tuzabibona imbere hariya.

    Ba Kristo bavandimwe mbese tubarushije iki? Reka tutazabwirwa natwe : amagambo MIBURO azatugezaho ari mu Byahishuwe 3 :15-16. Ibaze.

    Dusabe: Imana Yera yaremye ijuru n’isi n’ibirimo byose(erega urumuremyi ) turagusabye ngo utwihe kuko ku kwiha byaratunaniye rwose.Kandi urabishoboye.

    Fasha umugaragu wawe MIBURO wemeye gutanga kino gihe maze Umwuka uguturukaho ukomeze umukoreshe mu Izina rya Kristo niho mbisabye AMEN.

    Ibyahishuwe 22:18-21

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  11. MIBURO says:

    IGITARAMO CYA KANE

    Itorero ry ‘i Pergame

    Urwandiko rwa gatatu ku matorero arindwi yo muri Aziya rwerekeye itorero ry’i Pergame. Inkomoko y’iryo jambo Pergame ntizwi neza. Ariko iyo urevye ukuntu indimi za -kera zo mu Bulayi zivyarana, usanga Pergame bisobanura ngo: UMUGI W’INDATWA, CYANGWA NGO UMUGI WUBATSWE HEJURU, AHAGARAGARA. Pergame habaye capitale ya Province y’abaroma mu binyejana bibiri, mbere yo kuvuka kwa Kristo, kandi hamaze imyaka igera hafi kuri 300, ar’umugi w’intiti. N’ukuvu
    ga ko war’utuwemo n’abahanga benshi bo mu buryo atari bumwe.

    Kera cane, har’abapagani bari barahahungiye kubera umwami Kuro atashaka guturana n’abasenga vya Bayali n’indi mihango ya gipagani (soma Yesaya 45: 1). Benshi bageze ngaho i Pergamo, barahatura, ndetse bahubaka ishule ry’ubuhanga bga gipagani, bwerekeranye n’amayobera ya dayimoni, ayo amadini akomeye ya gipagani ashimikiyeho. Mu madini ya gipagani akomeye, turavuga cyane iry’abaseng’izuba. Abami bakomeye b’i Roma bagenda bafata ibihugu n’imigi, abaturage b’i Pergame barabaye ingaruzwamuheto, kandi Pergame hagiriraniye amasezerano akomeye y’ubufatanye n’umugi mukuru wa Roma. Mu mwaka wa 29 mbere yo kuvuka kwa Yesu, niho Pergame yatangiza ibirori vya mbere vyo gusenga umwami w’abami w’ i Roma yitwa Auguste. Hari n’amadini menshi akomoka mu Buseruko, n’insengero zikomeye z’imana yitwa Esculape, bavuga ko ikiza ingwara. Hakunda kuza abayoboke benshi b’iyo mana buri mwaka.

    Ku bwa ya masezerano Perugame hagiriraniye na Roma, nkuko twamaze kubivuga, ni bwo rero idini ry’abaseng’izuba, na rya shule rikomeye vyagiye gushika i Roma. Iby’iryo dini turabigarukaho, reka tubanze dusubire mu gitabo cyacu c’Ivyahishuwe.

    Yesu ati: andikira marayika w’itorero ry’i Pergame(cyangwa intumwa yanjye ari ryo torero ry’ i Pergame): Dore ibivugwa n’ufite inkota ityaye impande zombi (Ivyahishuwe 2: 12). Kuko abacamanza bo muri Pergame, bari bakomeye, niho hari urukiko rukuru. Abo bacamanza bitwaza, ibibugita binini ( de grands épées)birtyajwe impande zombi. Abantu barabatinya, ariko Yesu ariko arerekana ko ariwe atinyitse, kuko ariwe afite IJAMBO RY’IMANA niryo nkota nyayo irtyaye impande zombi: Kuko ijambo ry’Imana ni rizima kandi rifite ubushobozi, riratryaye kurusha inkota iy’ari yo yose y’ubugi bubiri, ririnjira rigatandukanya umutima n’ibitekerezo…, rigashinja n’ibitekerezo biri muri kami ka muntu (Abaheburayo 4: 12).

    Biragaragara ko abakristo b’i Pergamo bari baragushijwe no gutinya ab’isi. Kuko mw’itorero hagaragaramo ukuri kuvanze n’ibinyoma vya gipagani. Bari bakeneye gukomeza IJAMBO RY’IMANA badacogora. Nizo mpamvu Yesu yiyereka abakristo bo mw’iryo torero ko ariwe ufite inkota ikomeye, irtyaye impande zombi. Yewe musomyi, soma utahure (Matayo 24:15).

    Yenda na wowe usigaye wibera i Pergame, ukaba ariho wiryamira. Ni wumve none ibivugwa n’ufite inkota irtyaye impande zombi…. Muri Zaburi 119: 99, haragira hati: NSIGAYE ND’UMUHANGA GUSUMBA N’ABARIMU BANJE, KUKO NIGA IVYREKERANYE N’AMATEGEKO YAWE. Mjya mwiga amategeko y’Imana se? Cyangwa mwiga aya Leta nay’idini. Icyakora si bibi kwitaho amategeko ya Leta cyangwa ay’idini, ariko mu gihe adahuje n’ay’Imana tugomba guhagarara nk’abagabo tuti: Ngaho ni mutubwire ko vyaba vyiza tubumviye kuruta uko twumvira Imana?(Ivyakozwe n’Intumwa 4:19). Dutegerezwa kubaha Imana, imbere yo kwumvira abantu _bene Adamu (soma neza Ivyakozwe n’intumwa 5: 29)

    Abakristo b’i Pergame ngo bari barabaye abagabo barihagararaho, n’ubgo bari baturanye n’intebe ya Satani. Ngo hari n’umugabo bahiciye witwa Antipas, ariko ngo ntivyabacogoje (soma neza Ivyahishuwe 2: 13). Ariko Yesu-Kristo ngo afite ico abasuzuguraho gato: Ngo barimo abantu bakomeza inyigisho za Balamu, yigishije Balaki gushira ikigusha(igitsitaza) imbere y’abana b’Isiraeli, ngo barye inyama zaterekerejwe ibigigwamana, bongere basambane (Ivyahishuriwe 2: 13)
    Ibi bintu birasobanura neza ivyabaye kw’itorero ry’Imana mu gihe c’umwami Constantin. Ubushize nabataramishije mbabgira ukuntu uwo Constantin yari Shebuja w’abapagani, baramusenga bakamuramya nk’Imana, kuko bavuga ko ubumana bg’izuba buri muri we, noneho ni murebe itegeko yatanze aho amariye kwicoka mu bakristo. Ntabwo yihanye, ah’ubgo kwari ugutinya gupfa nabi nk’abami bamutangiriye, no kugirango ategeke mu mutuzo, kuko vyagaragarako ata mukristo wagira umutima wo kumuhirika ku butegetsi:

    Nari nanditse ko nza kugaruka ku vyerekeye idini ry ‘abasenga izuba, none nimusome iri tegeko umwami Constatin yatanze ryerekeranye n’umusi wo gusenga izuba. Ryatanzwe kw’itareke ya 07/03/ 321:ABACAMANZA BOSE, ABATURAGE BO MU MIGI, ABAKOZI B’INGERI ATARI ZIMWE, NTEGETSE KO BARUHUKA KUMUSI MUTAGATIFU W’IZUBA. ICYAKORA, ABATUYE MU CYARO (Abanyarutoke), BASHOBORA GUHINGA IMIRIMA YABO NTA NKOMYI, KUKO KUR’UWO MUSI ARI BWO BAKUNZE GUTERA IMBUTO N’IMIZETI (faire les semailles et planter les vignes), NTABWO VYABA ARI BYIZA RERO KWIRENGAGIZA ICYO GIHE CYIZA, KUKO KWABA ARI UKWIVUTSA(UKWIYANKISHA) AMAHIRWE AKOMOKA MU IJURU(Ibi vyanditswe muri Code Justinien, L. III, titre 2, loi 3. Vyavuzwe mu kilatini muri Le jour du Seigneur,bivugwa na Louis Thomas, docteur en théologie, vol. II, Append. III, urupapuro 21, Génève na Paris)

    Muhita mwumva neza ko Pergame ritakibaye itorero ryo muri wa mugi w’i Pergame, ariko bisobanurwa ngo itorero ryo mu gihe ca Constantin kugeza mu mwaka wa 538 nkuko bivugwa mu mateka y’isi. Constatin yarinjiye mw’itorero, azana amategeko atuma abapagani boroherwa, itorero ryari ryarapfuye nabi rirahava riramikara, ewe vyageze n’ubgo Constantin arigabira umugi wa Roma, we agenda gutura ahandi kure, aho mwumva ubu bita Istanbul ( kera bahita Constantinople). N’uko itorero riba icatwa. Yesu ntiyibeshe, ryari risigaye rimeze nk’umugi w’indatwa wubatse ahirengeye, kuko abami n’abategetsi b’isi yose baza gusaba ijambo i Roma. Uwubaye Umushumba w’itorero rya Roma, yahita aba umukuru w’amatorero yandi mw’isi. Kandi kubera umurage Constantin yari yarahaye umushumba w’itorero rya Roma, n’abategetsi b’isi bagomba kumupfukamira. Vyarakomeye ah’ubwo Constantin amaze gupfa!!!. Ariko rero ico cubahiro itorero ryrarazwe n’abami b’isi, cari kiroze (empoisonné), kuko ntigihuje n’ivyo Kristo yipfuriza itorero: UMUKURU MURI MWEBWE N’ABE UMUGARAGU W’ABANDI (Matatayo 23: 11) UBGAMI BWANGYE S’UBWA HANO KW’ISI (Yohani 18: 36).

    Reba ivyakurikiyeho uhita wumva ko uwo murage w’umwami Constantin warimo uburozi muby’Umwuka:

    N’ubwo habayeho inama nkuru z’abashumba b’itorero nkuko ngiye kubitondesha, habayeho n’ubundi buryarya butajyanye n’IBYANDITSWE BYERA. Icyakora izo nama zemeza ibintu by’ukuri da! Reba nawe:

    _Mu nama yabereye muri Nicée, mu mwaka wa 325, bemeje ko Yesu ari Imana yuzuye. (Ivyanditswe birabivuga( Yesaya 9: 5, Zaburi 45: 7-8, Yohani 1: 1, n’ahandi)
    _Mu nama yabereye i Constantinople muri 381, bemeje ko muri Yesu hatari ubumana bwuzuye gusa, ah’ubwo hari n’ubumuntu bwuzuye (Luka 1: 34-35; 2:40 na Matayo 1: 21)
    _Mu nama yabereye i Éphèse muri 431, bemeje kandi ko muri Yesu gusa ariho hari ubumana bwuzuye n’ubumuntu bwuzuye (1Timoteyo 2:5)
    -Mu nama yabereye i Chalcédoine muri 451, bemeje ko ubumana n’ubumuntu muri Yesu bishobora kugaragara ku buryo butandukanye ( Zaburi 22:2, Matayo 27: 46 na Mariko 15: 34)

    INGORANE ZABUZE IBISUBIZO ZADUTSE MURI IBYO BIHE NG’IZI: Mwirebere ukuntu ibinyoma vyaje kwihoma ku kuri, noneho itorero rikaruhira kubiha intebe:
    _mu mwaka wa 307, umubatizo wo gusukwaho amazi uza gusimbura umubatizo wo kwibizwa
    - mu mwaka wa 321, umusi w’isabato bawusimbuza umusi w’izuba, icyumeru( solis die= sunday)
    - mu mwaka wa 375, batangura kwambaza no kuramya abatagatifu
    -mu mwaka wa 400, batangiye kugira amasengesho y’abapfuye (culte des morts)
    -mu mwaka wa 416: batangira kubatiza impinja (utuyoya)
    -mu mwaka wa 432, batangira kwambaza no kuramya bikira Mariya, bamuha ikuzo rirenze.
    Ugereranije ukuntu Balamu yashatse kuvuma abana b’isiraeli kubera ibintu byinshi yari ahawe n’umwami Balaki, bikagera n’aho yigisha abana b’Isiraeli kuryamana n’indaya z’abanyamoabu, usanga no mw’itorero habayeho ibigwari vyashatse ko imico ya gipagani yemerwa mw’itorero. Kuko ivyo tumaze kuvuga, vyari bifitaniye isano n’ivyaba mu gipagani, ni naco gituma ata murongo natanze wo muri Bibiliya ubishigikira. Kubara 24: 1 na 31: 15-16)
    Ibi bintu vyarabaye kugeza mu mwaka wa 538. Noneho rero tumenye ko Pergame, mu buryo bw’Umwuka, rishaka kuvuga itorero ryose rireka inyigisho zo hanze zikinjira, kugirango umubano mu bantu utangirika. Abarundi bavuga ngo” Gutinya kumena umukenke”. Niba mw’itorero ryawe ariko biri, genda ubereka ivyanditswe, ni bakwica, ntuzoba upfiriye Imana ubwa mbere, na Antipas ngo yarahaguye. Ntituzi neza ivy’uwo mugabo, ariko izina rye ruramuranga( Anti: contre, Pas, papa.) Umugabo w’ukuri muri mwe, ntakemere kwigira umugaragu w,ab’isi nk’aho baba ari ba ”papa”. Dukorere Imana tutazuyaza, dufite Data umwe naho twese turi abavandimwe. Si jye ubivuga, ni Yesu-Kristo: NTIMIKITE UMUNTU N’UMWE MURI IYI SI NGO DATA( Père) kuko umubyeyi wanyu n’umwe, utuye mu ijuru(Matayo 23: 9). Abiyita les Pères, the Fathers, sinzi aho bakuye références muri Bibiliya. N,ubgo wavuga ko Bibiriya ivuga ngo Mubyeyi Abrahamu(Yohani 8:53 na 4: 12), umubyeyi Yakobo n’ubindi, sinzi ko abo bantu twabatangira ubuhamya nk’ubwo Mwuka wera atangira Aburahamu na Yakobo. Kandi n’ubwo babita Abavyeyi, birakwiye kuko Aburahamu na Yakobo ni basekuruza b’Abaheburayo, ku bw’amaraso, no mu kwizera.
    Ibyo byo kuvangatiranya ukuri n’ibinyoma bisa nibyo mu nyigisho z’abayoboke ba Nikola (Ibyahishuwe 2: 15) Umwanya ni muto wo kuvuga ivy’aboyoboke b’uwo Nikola, ariko bisa n’ivyo guta ivyizerwa, tukizera agakiza kava mu mihango y’ab’isi.
    YEWE MPEMUKE NDAMUKE WE!!!

    Yesu ati: Wihane, wanze kwihana nzaza vuba kandi nzakurwanya nkoresheje inkota yo mu kanwa kanjye (Ivyahishuwe 2: 16). Uko biri kose nta wujya impaka n’umuruta. Ninde wabasha guhangara kurwana n’ijambo ryo mu kanwa ka Yesu, ko ari ryo nkota ivugwa. Abo dufatanije gutarama, njye mbararikiye kwihana, kuko nta kundi guhitamo mbona, kereka niba hari ushaka guhitamo urupfu (Imigani 8: 33-36)

    Niba tugira amatwi, twumve ivyo Mwuka abwira amatorero muri ibi bihe bya nyuma. Niba amatwi yarazivye tuyashire Yesu ayazibure. Uwuzatsinda Yesu ngo azamuha kurya kuri manu yahishijwe. Ubwo n’ukuvuga ngo azagira ubuzima n’umunezero bibonerwa muri Kristo Yesu, iteka ryose.

    Mu rukiko rw’abagiriki n’abaroma, mu gihe utsinze urubanza baraguha akabuye kera gasobanura ngo: URATSINZE. Naho iyo watsindwa, baguha akabuye k’umukara (kirabura) kavuga ngo: URATSINZWE. Yesu ati: Uzanesha, nzamuha AKABUYE KERA, KANDITSEHO IZINA RISHA RITAZWI, RIZAMENYWA N’UZAGAHABWA. Ngaho, ibaze kwumva Kristo yandika izina ryawe muri kano kanya, kuko wemeye kwihana, ukitandukanya n’imico y’ab’isi. N’ivy’agaciro!!!

    Ngaho reka dusenge:

    Data wera, uduhe kwama dufite umwete wo gukorera ingoma yawe, n’ubgo twaba turi mu kaga. Dufite amasezerano atunezeza yuko kubw’amaraso y’umwana w’intama wadutambiwe i Kaluvari, ko tuzatsinda uru rugamba. Udukomeze, wongere uhe benshi umutima wo kwihana, maze izina ryawe rurusheho hugabwa icubahiro. Ni wiyerekane muri ibi bihe by’umwijima, Nyagasani Mana yacu, ugarure abanabawe bayovye, wewe Rugira rugirabavyeyi n’ibibondo, mw’izina ryera rya Yesu. Amen.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  12. BYIZA EDIMOND says:

    Nukuri Imana ikomeze ikurinde kandi ngo Imfubyi ibaga yotsa. Ese ubutumwa burenze buno turabusanga he handi?

    Komeza Mwene Data.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

    • nemeyimana fiacre says:

      Imana ishimwe ko nange mpishuriwe.
      ijambo ngo: ninde wizeye ibyo twumvise . ndasubiza ngo ninge. none se bakwizera bate ntawabwirije.
      iki gitabo nge nari narabuze umuvugabutumwa wacyo mukarere k’iwacu.ngaho komeza nteze imana amatwi ngo numve uko imburira. dutaramane!1

      Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  13. admin says:

    WOWOWWOWOWW

    Jye ubu numiwe gusa mba nafashijwe ndashima Imana ko ibyo ikomeza kuduha byose ari ibyo kudufasha mu rugendo!

    Ndandika birambuye mu kanya!

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  14. MIBURO says:

    Mugire amahoro n’imigisha biva ku ntebe y’imbabazi z’Imana!

    Ni mubishire mu masengesho, kuko Imana yacu yo irabishaka. Dukundire Mwuka Wera adukoreshe.Dushobora kuzadikanya n’abazabyishimira, nkabaha za Conférences ku gitabo c’ibyahishuwe no ngaho mu migi mutuyemo, nkuko nsanzwe mbikora mu ndimi zinyuranye. Kuko ibi mbabwira n’UKURI KWIHUTIRWA, kandi umwami Yesu yanyeretse neza ko ARI UBUHANUZI BUFITE IGIHE BUTEGEREZWA GUSOHORERA (Butegerezwa kurangukira). N’UBUHANUZI BUGENDA BUTWEREKA IHEREZO. IBIVUGWA MURI UBU BUHANUZI, NI BYANATINDAHO GATO, MUKWIYE KWIHANGANA MUGATEGEREZA, KUKO BYANGA BYAKUNDA BIZASOHORA(bizoranguka) (Habakuki 2:3). Ibyanditswe
    byera bivuga biti: AYA MAGAMBO UYABIKE AHAKOMEYE, UYAFUNGIRE MU GITABO KUGEZA IGIHE C’IHEREZO. KUKO BENSHI BAZASERANGURA MURI CO, KANDI UBWENGE BUZABA IKIRENGA(Daniyeli 12:4). Ariko muri iki gihe ca none, njeweho, Kristo anyibutsa ijambo ryabwiwe Yohani, ku byerekeranye n’igitabo c’Ivyahishuwe ati: NTIWONGERE GUFUNGA UBUHANUZI BURI MURI IKI GITABO KUKO IGIHE KIRASOHOYE (Igihe kiregereje) (Ivyahishuwe 22: 10).

    Mbibutse ko Ivyahishuwe ari igitabo gisobanura amayobera adasobanutse yo mu gitabo ca Danieli. Mu magambo ahinye: Igitabo ca Daniel n’ Igice ca mbere c’Ivyahishuwe, nayo Ivyahishuriwe Yohani, n’igice ca kabiri c’Ivyahishuwe. Hari n’abandi bahanuzi beretswe, nyamara aba bagabo babiri, dusabge kwiga neza ubuhanuzi bwabo tukanabwamamaza kuko igihe ni gito cyane (Daniel 12: 3, Ivyahishuwe 12: 12).

    Nyamuneka mubwire benshi baze gusoma iyi miburo kuri iyi site! NONE N’UMUSI WO KWAMAMAZA INKURU NZIZA. NI DUCECEKA BUKARINDA BUCA NTACO TUBIVUZEHO, IBI BINTU BIZADUKORAHO. (2Abami 7:9)

    IMIBURO IRUTA IGITERO.

    Miburo.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  15. MIBURO says:

    IGITARAMO CYA GATANU

    Mbere yo gutangira kino gitaramo, ndabanza gusaba imbabazi kubera ideni mfitiye abasomyi b’uru rubuga. niba mutabyibuka, njyeweho ndazi ko nabemereye kuzabaha amazina y’abami b’abaroma bagiye batoteza itorero rya Kristu, ukuntu bakurikiranye, n’urupfu rwishe buri mwami. Mutegereze, nzabaha amazina yabo ni ndangiza gusobanura izi nzandiko zirindwi zerekeranye n’amatorero arindwi yo mu gitabo c’Ivyahishuwe. Ndatinya ko mwazatangira kuntuka ngo ka gasaza karabeshya! Humura, n’itinde s’ihera!!!

    Mukome icoto dutarame rero: UYU MUSI TUVUGA Itorero ry’i Tiyatire

    Inkomoko y’izina Tiyatire ntizwi neza. Ariko kandi iyo urevye uko indimi zivyarana mu Bulayi bwa kera, Tiyatire usanga bisobanurwa ngo: ”uguhumura kw’imirimo”, cyangwa se ”imirimo ifite impumuro” (ibikorwa bimota (mu kirundi). Tiyatire wari umugi udakomeye cyane. Icyakora hari hazwi kubera imyenda y’umutuku yahakorerwa, ariyo myenda y’inyamabarabami.

    Urya mudamu witwaga Lidiya (Reba Ivyakozwe n’intumwa 16: 14), baravuga ko yarafite akazi ko gucuruza iyo myenda. Icyo cyari ikiraka gikomeye cyane, kizana amahera atari make. Kandi ngo akomoka i Tiyatire. N’ubwo iteraniro ryo gusenga kw’isabato ryari ryabereye mu mugi wa Philippes ho muri Macedoniya (Ivyakozwe n’intumwa 16: 12-13), biragaragara rwose ko Lidiya atariho yakomoka. Abakunda gusesengura amateka, bavugako yaba ari nawe wabwirije ubutumwa i Tiyatire, hagahava haboneka itorero. Bamadamu rero, nababwir’iki? muraba muvyumva, ni mubura kuva hasi ngo mukorere umwami mutazavuga ngo abagabo barabaheje! Niba naho mubona ko hari abagabo babaryamira, Kristo we Mugab’utaganzwa, yabwiye umutegarugori witwaga Mariya Madalena ati: Genda gushaka bene Data ubabwire ko ngiye kwa Data…yahise agenda kubabwirako yabonye umwami Yesu ababwira n’ibyo yamutegetse (Yohani 20: 17-18). None kuki weho utagenda kumuvugira? Nawe uratumwe, genda, na Mariya yari umutegerugori nka wowe… Wari uzi ko umuvugabutumwa wambere yamamaje inkuru y’ukuzuka kwa Kristo, ko ari umugore nka wowe? Amen, Amen Amen!!!

    Uretse kandi ko Tiyatire hakorerwa iyo myenda uwo mugore Lidiya yacuruzaga,tuzi ko hari hahariwe nanone ”Trimnos” imana y’izuba. Ivyo vyo gusenga izuba vyo muri Tiyatire ni vyo vyahavuye bishika kuri ba bami b’abaroma. Ubumana bw’izuba babwihurizamo, abantu bakabasenga ngo nibo batanga umuco nk’izuba…

    Yesu yigaragaza nk’ufite amaso asa n’ibibeya by’umuriro, n’ibirenge bisa n’icuma cy’umuringa gishushe: Umva se wogacwa we!: Aya maso asa n’ibibeya vy’umuriro. wibazako uzabasha guhangana nayo ku musi w’urubanza? Erega ngo” Urubanza ruzakurikiza amategeko y’ubutabera, kandi abakiranutsi ngo bazarwemera (Zaburi 94:15). Ariko abanyabyaha ngo bizabagendekera bite? ” Abami bo mw’isi, ba perezida n’abaministri b’ibihugu, abakuru b’inteko za gisirikare, abakungu n’ibikomerwa, abantu b’inkoreragahato n’abikorera ku giti cabo, bose ngo bazihisha mumyobo no mu bitare. Bazabgira imisozi bati: Nyamuneka ni mutugweho muduhishe amaso y’Uriya wicaye ku Ntebe y’Ubwami, mu duhishe ishavu rya Ntama w’Imana. Umusi wiwe urasohoye noneho ntawumukira…”(Soma Ivyahishuwe 6: 15-17)
    Kuko Umwana w’umuntu ategerezwa kuza mu bisingizo vya Se, azananye n’abamarayikabe; noneho azahemba buri wese ibikwiranye n’ibyo yakoze (Matayo 16: 27)

    Aya maso asa n’ibibeya vy’umuriro niyo Kristo yarebanye imirimo y’itorero ry’i Tiyatire. Tiyatire n’itorero rihuje n’imibereho y’itorero ryo mu myaka ya 313 kugeza 1517(Église du Moyen Âge). Icyakora iryo torero ryari ryatangiranye umurava rwose! Yesu aribwira ati: ”Nzi imirimo yawe, ukwizera kwawe, ugukorana umurava n’ubwitange byawe;wa ndacogora we, imirimo yawe ya nyuma irusha ubwinshi imirimo watangiranye” (Ivyahishuwe 2: 19)

    MUTEG’AMATWI MWUMVE, IMIBURO IRUTA IGITERO:
    Kuva igihe itorero ryigize icatwa rigategeka ibihugu n’abami, rikabivanga no kubwiriza ubutumwa, ndavuga kuva mu mwaka wa 538, gushika muri 1517 nyuma yo kuvuka kwa Kristu. Uyu mwaka wa 1517, niwo Martin Luther yatangijemo imirimo y’ivugurura mu myizerere ya gikristo. Itorero. ryarakoze ibitari bike: ryubaka amavuliro, amazu yo kurera impfumvyi, amashule, rituma intumwa mu murimo w’Imana hirya no hino.

    Ariko rero, Abanyarwanda bavuga ngo: Ntavyera ngo de! Abarundi nabo ngo: Ikirezi ciza ntigikura ikirezareza ku mutima.

    Kristo noneho arenze ivyo yarimo gushimira iryo torero ryabayeho muri 538 kugeza muri 1517, aravuga ati: Ariko rero mfite ivyo tutemeranyako na wowe: N’uko ureka urya mugore Yezebeli, yiyita umuhanuzi, akigisha, akayobya abagaragu banjye, akabaca indaya, akabigisha kurya ku nyama z’ibiterekerwa (Ivyahishuwe 2:20). Ni haba hari icyaha gikomeye Kristo ashinjya itorero n’uyu musi wa none, n’uko rireka ibinyoma bigakwirakwira hirya no hino, ntirivuge, ngo ritikurururira akaga hatari hagera.

    Mwibuke ko Yesu yigeze no kurakarira itorero ryabanjirije iryo ngiryo, ryo kuva muri 313-gushika 538; akaribwira aricyaha ati: Ico mpfa na wowe n’uko ufite abantu bakomeza inyigisho za Balamu wigishije Balaki gushira ikigusha imbere y’abana b’Isiraeli, ngo barye ku nyama zaterekerejwe ibigigwana, bongere basambane (Ivyahishuwe 2: 14). Nibaza ko muhita mwumva ko umwanzi adasinzira. Satani aragendagenda mu bana b’Imana ijoro n’amanywa, kuko azi ingororano tugiye guhabwa. Kuva muri rya torero ryo mu myaka 100 ya mbere, ryabwiwe ngo: Ico nkugayaho, n’uko waretse urukuno rwawe rwa mbere: Ivyahishuwe 2: 4) kugeza muri 1517, murabona ko intambara yabaye urudaca. Mbese muri 2007 ho mubona byifashe bite?”Intambara irakomeje,n’ubu nta cyahindutse” (Reba Abagalatiya 4: 29). Bene Data,”Twirinde ibishindisha, dutarame. Umwanzi wacu Satana, aragendagenda atuzenguruka yivuga nk’intare, ashaka uwo yakwivugana. Muhagarare nk’abagabo rwise mu kwizera” (Reba 1Petero 5: 8-9)

    Uwo mugore Yezebeli yari umukobwa w’umupagani yashatswe n’umwami w’igipfamutima witwa Ahabu. Reka turebe mu gitabo ca 1Abami 16: 31 uko bamuvuga: ”Nkuko wamenga ntiyari bwarangize gukora ibyaha nka Yeroboamu, umuhungu wa Nebati, noneho ashaka umugore witwa Yezebeli, umukobwa wa Etibayali, umwami w’Abasidoni. Ngaho rero Ahabu atangira gukorera vya Bayali, aravyunamira” Nta wigeze anganya na Ahabu mu kwigira umunyavyaha kabuhariwe imbere y’Uwiteka, kandi umugore we Yezebeli yabimuteragamo inkunga cyane (1Abami 21: 25).

    Gushaka umugore mudahuje ukwizera, n’uguuhitamo urupfu bavandimwe! IGIPFA KIBURIWE N’IMPONGO! Ejo niwahitamo nabi bikakuvyarira amazi nk’amareka ntuzavuge ngo muzehe ntacyo yakubwiye: IMIBURO IRUTA IGITERO.

    Iyo nkugusi y’umugore ngo yamaze kwiganzira umugabo nguyo ngo atangira kwicisha abahanuzu b’Uhuraho Imana y’Isiraeli(1Abami 18:4). Amahirwe, ngo n’ubwo yashatse kuyobya umugabowe n’igihugu cyose, ngo harimo abagabo bihagazeho bemera guhagarara ku ruhande rw’Imana yabo, barimo wu mugabo w’imena: UMUHANUZI Eliya (1Abami 19: 1-18) Ubuhakanyi bwabaye bwinshi mu b’Isiraeli mu gihe cya Ahabu
    , ariko Imana yari yifitiye umurwi w’abantu 7000 b’indahemuka(1Abami 19: 18) _No mu gihe kibi c’itorero, habayeho abagabo bahagarariye ukuri, bakomeza abavandimwe. tuvugemo aba:
    Pierre Valdo (mu Butaliyano)
    John Wyclif(mu Bwongereza)
    Jan Hus (muri Bohème)
    Martin Luter (Mu Budagi)
    Urich Zwingili( Mu Buswisi)
    Jean Calvin (Mu Bufransa)
    John Knox( muri Ecosse)
    Ariko itorero ryo ryizibye amatwi ntiryumviye ijwi ry’Imana ryavugira muri aba bagabo. Baratotejwe cyane benshi muri bo barishwe.

    REKA NONEHO MBEREKE BIMWE MU VYATUMYE ABA BAGABO BAHURA N’AKAGA:
    Ibi bikurikiye ivyavuzwe mu gitaramo giheruka:

    Mu mwaka wa 1000:
    Itorero ryategetse ko abapadiri baba ingaragu: Kristo nawe ati: Si byiza ko umugabo yibana wenyine
    (Itangiriro 2: 18)

    Mu mwaka wa 1049: Itorero ryazanye misa y’abapfuye
    Ijambo ry’Imana riti: ”Ko yamaze gupfa, kuki none nakwiyiriza ubusa ntari bumugarure?” (2Samweli 12: 22-23)

    Mu mwaka wa 1090:
    Kuvuga Ishapule na za Rozari byinjira mw’itorero: Kristo ati:Mu gusenga ntimukavuge amagambo muyasubiramo nk’abapagani (Matayo 6:7)

    Mu mwaka wa 1215:
    Bemeza ko umunutu azaza abwira ibyaha Padiri mu vyongoshwe, hakubibwira Nyagasani mw’ijuru. Ngaho rero baba bitambitse hagati y’Imana n’abantu: Mwuka wera ati: Hari umuhuza umwe uhuza Imana n’abantu, ni Yesu-Kristo (1Timoteyo 2:5)

    Mumwaka wa 1216:
    Bati guhera ubu padiri ashobora kurema uwamuremye. N’avugira amagambo y’umugisha ku maturo, umugati na divayi bazaba bicitse ”Kristo Imana Muntu” ubwo nyine: Kristo ati Murabigira ho urwibutso rwanjye. Uko kwose kuriye kuri uwo mugati mukanywa no kuri icyo gikombe, muba murimo KWIBUTSA URUPFU RW’UMWAMI, gushika aho azagarukira” (Luka 22: 19 na 1 Abakorinto 11: 26)

    Mu mwaka wa 1343:
    Bazana imirimo tugomba kugereka ku gitambo(ku kimazi ) cya Kristo kugirago ibyaha byacu bihanagurweho burundu. Ivyo bita Induljensiya
    Bibiliya iti: Imana yaradukijije, atari ukubera imirimo y’ubukiranutsi bwacu twaba twarakoze, ah’ubwo ni kubw’imbabazi zayo (Tito 3:5)

    Mu mwaka w’ 1434
    Bazanye ivyo gukomezwa (Confirmation). Ibyo byajye na none byiyongera ku kinyoma cyo kubatiza impinja (inzoya) zitigeze zibisaba.
    Mwuka Wera ati: ”Bamaze kwizera ubutumwa bw’ubwami bw’Imana, no kwizera izina rya Yesu-Kristo nkuko Filipo yabwirizaga, abagabo n’abagore bihitiramo kubatizwa” (Ivyakozwe n’intumwa 8:21)

    Mu mwaka wa 1439: Itorero rizana ivya Purgatori. Ngo n’ahantu roho z’abakiranutsi badakiranutse rwose
    zinyura, zikabznza kubabazwa kugirango zibonane na Nyagasani
    Mwuka wera aravuga ati: Abapfuye, nta kintu bazi… Nta mirimo, nta gutekereza biba mu bapfuye (Umubwiriza 5′ 6, 10)
    Na buriya bamwe bavuga ngo ”umuntu apfuye yitavye Imana”, n’imvugo ya dayimoni. Abitavye Imana ni twe tukiri bazima tuyitaba, tukaja kuyikorera aho idutumye (Zaburi 115: 17-18). Satani afite IKIBWIRIZA YATANGIRIYEHO KUBWIRIZA MURI EDENI. Umutwe wacyo uravuga ngo: NTIMUZAPFA NA HATO(Itangiriro 3: 4) N’uyu musi wa none arwana kugirango atwemeze iyo nyigisho y’ikinyoma. Abapfiriye muri Kristo barasinsinziriye (1Abatesalonike 4: 13,Ivyahishuwe 14: 13). Abapfuye batihanye barararimbutse (Reba Yohana 3: 16: kugirango umwizera wese atarimbuka)

    Mu mwaka wa 1513:
    Ni ho batangiye gucuruza induljensiya kugirango abaturage batanze amahera yo gusoma misa z’abantu babo bapfuye, cyangwa se ibindi bintu byahibwe n’abantu, ngo noneho roho z’abapfuye zizava mu muriro wa Purgatori zijye mw’ijuru, cyangwa imisi yo kubabazwa kwazo igabanuke.

    Mbega ibinyoma!!!: Wa torero we” wagenze urugendo rukunaniza, ntiwisubiramo ng’uvuge uti ibi bintu ntacyo bimaze! Uriyungunganya ugira imbaraga, n’umutima wawe ntiwakugir’inama! Watinye nde? Ninde waguteye gushya ubwoba, ugahemuka, ntiwibuke ko nd’Imana yawe? (Yesaya 57: 11)

    Mube maso Kristo araje vuba. Agatsirikwa ntigakere ngo n’amenyo ya ruguru. Abarundi ngo akataretse, kaba gasema. Yesu yaravuze ati: Nzagaruka, nzabajyana (Yohani 14:3). Izi ntambara n’ubu bugome bukabije busigaye buboneka mu nzu y’Imana no hanze y’inzu y’Imana, biragaragaza ko Yesu agiye kuza. NTAZAHERA AZAZA! HUMURA AZAZA NTAZATINDA!
    Uwuzanesha, uwuzakomeza imirimo yanjye kugeza ku mperuka nzamuha kuganza amahanga (Ivyahishuwe 2: 26).

    Mbese itorero ryawe urareba ukabona rikuyobora mu ntambara uzaboneramo intsinzi? Cyangwa upfa gukurikira abandi, kuko wanga kuva mu murongo w’inshuti zawe? Naguhanura ngo n’ugera ku gitanda, cyangwa aho uza kuba wiherereye, wibaze neza. Kuko Igitabo c’Ibyahishuwe kivuga kiti: ”Aha ni ho ukwihangana kw’abera kubonekera, bakomeza amategeko y’Imana, bakagira no kwizera nka Yesu” (Ivyahishuwe 14: 12) Biriya vyo kuvuga ngo dutwarwa n’ubuntu ntidutwarwa n’amategeko, nivyo vyagiye biyobya benshi kuko badatahura Paulo: ”Emera ko ukwihangana kwa Nyagasani kuduhesha agakiza nkuko mwene Data mukundwa Paulo yabibandikye, nkuko ubwenge yahawe buri: Ni ko abigenza mu nzandiko zose. Avugamo ibintu birimo bimwe bigoye gutahura, noneho abantu b’abaswa badakomeye mu vy’Umwuka, bakavyigisha uko bitari, nkuko bigisha n’ibindi Vyanditswe, ari navyo bizatuma barimbuka (2Pierre 3: 15-16)

    Abakomeza inyigisho za gipagani bazarimbuka ku musi w’amateka, nkuko abana ba Ahabu umugabo wa Yezebeli barimbutse(1Abami 10: 1, 7).Urashak’iki muri Babuloni? Soma (2Abakorinto 6: 17-18 na Ibyahishuwe 18: 4-5, hanyuma uze twijyanire i Siyoni.

    Ni ba ufite amatwi, ni wumve ivyo Mwuka abwira amatorero. IMIBURO IRUTA IGITERO!!!!

    Isengesho ryari gukurikira iki gitaramo, ndarikurekeye, nawe uze kurikorera imbere y’Imana yawe ni wajya kuryama, ubaze Imana ni ba ibi nkubwiye ar’ukuri cyangwaniba ari ibinyoma. ”UWUNYIBONEYE ABA ABONYE UBUGINGO, KANDI AGAKUNDWA N’UWITEKA. UWUHISEMO KUNCUMURAHO, ABA AGIRIYE NABI UBUGINGO BWE. ABANYANGA BOSE, BAKUNDA URUPFU” (Imigani 8: 35-36)

    Ijoro ryiza! Murot’Imana! Yari muzehe Miburo.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

    • nemeyimana fiacre says:

      nubu turacyari kumwe kandi tumaze kuba bane bakurikiranye. a
      ariko nange ndabaza nk’uwambanjirije tuzabaza gute ibyo umuntu adasobanukiwe wenda bitewe n’uko akiri umwana mukumva ubuhanuzi hamwe n,aho ikirundi cyakomeye? gusa komeza

      Like or Dislike: Thumb up 2 Thumb down 0

  16. MIBURO says:

    UBUHAMYA

    KWIGISHA IBYAHISHUWE n’IGITABO CYA DANYELI wabaye umugambi wacu kuva mu ntangiriro za 2007, kandi Imana yaduhaye umugisha. TURAYISHIMA CYANE, N’IHABWE IKUZO MURI KRISTO YESU, AMEN!!!. Bityo, umwanya wo gutaramana namwe usigaye wabaye muke cyane. Kuko umurimo ugenda waguka cyane. Ariko rero mudusengere. Mwuka Wera yaduhaye igitekerezo ciza cyo kuvuga ubutumwa dukoreshejye internet yarakoze. REKA MBAHE UBUHAMYA: Ku bakunda inkuru z,umurimo w’Imana, ndabinginze ngo mufadikanye natwe gushima Uwiteka: Muri uwu mwaka wa 2007, Umwami Yesu yaradukoresheje, twarigishije abantu tubinyujije muri internet (ariko ntabgo ari kuri uru rubuga); none hagiye kuvuka amatorero abiri ayobowe n’abizera twigishirije kuri internet, rimwe muri Côte d’Ivoire( ryatangiye muri February, irindi ririmo kuvuka mu Bufransa, twatangiye gusengana nabo muri ikicyumweru. MUDUSENGEYE MWABA MUKOZE. Amatorero avukira muri ubu butumwa yitwa MAISON DE PRIÈRE (INZU Y’AMASENGESHO). Bityo, hariho MAISON DE PRIÈRE DU CENTRE VILLE DE QUÉBEC, MAISON DE PRIÈRE D’ABIDJAN, Muri France, ni MAISON FRANÇAISE DE PRIÈRE

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  17. rukeribuga fideli says:

    izina ryanjye ni rukeribuga fideli nkaba nishimye kubona site ya ishimwe none ndifuza communicate with you
    may the lord bless u

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  18. MIBURO says:

    Mwene Data Rukeribuga Fideli, urashaka se kuvugana na Administration, cyangwa na jyewe wandiitse ibi bitaramo? Sinasobanukiwe neza. Ariko ku ruhande rwanjye, nibaza ko bitemewe ko naguha e. mail kuri iyi site. Kuko singomba kwica amategeko, kandi arivyo ngwanya na none, kuko nta burenganzira mfite bwo gukoresha iyi site ya mwene Data mu vyerekeye njye nawe gusa. Niba ufite ikibazo cerekeranye n’ibi bitaramo naho, cyandike, tuzagisubiza, Imana ibidushoboje.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  19. Admin says:

    Kuri Miburo : Ndakeka ashobora kuba yabazaga ibijyanye no kuvugana na administration.

    Kuri Fidele: Niba nibeshye unsobanurire kurusha.

    Umunsi mwiza mwese.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  20. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    Nanjye ubu nkunda ijambo ry’Imana by’umwihariko iki gitabo naragisomye numva kiranejeje cyane none ndagira ngo mbaze ikibazo kubyerekeranye n’ibyahishuwe mutangira mwatubwiye ko kugira ngo bigere kuri Yohana ngo acyandike byabanje bituruka k’Uwiteka hakurikiraho Yesu hakurikiraho Marayika abona kubiha Yohana ntabwo mwansobanuririra muri make ukuntu byaba byaragenze kugira bagiyererekanye gutyo ubwo munsubije nanjye navuga point de vue yanjye ndashaka kugisobanukirwa neza.
    Murakoze Yesu abahe umugisha

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  21. @BWANA MIBURO. . . . . .

    Ufite ikibazo ugomba gusubiza SVP!

    Umunsi mwiza!

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  22. MIBURO says:

    Mwiriweho mwese bakunzi b’igitaramo c’ibyahishuwe!
    murakoze administration, urakoze nawe mwene Data Nteziyaremye Athanase Raimond!

    Ku kibazo cyawe, urabaza uti: ntabwo mwansobanurira muri make ukuntu vyaba vyaragenze kugirango bagiherekanye?

    Igisubizo: Hari ibintu bibera mu nama zo mw’ijuru, tudashobora gutahura, kuko twe dushaka gutahura ibintu ku buryo bwa kimuntu kuko tugendera mu nyama n’ amaraso. Reka dusome neza uwu murongo ubivuga: Ivvahishuwe 1:1, haragira hati:

    Ivyahishuwe na Yesu_Kristo, ivyo Imana yamuhaye ngo avyereke imbataze, arivyo bintu bigiye gushika vuba, ni vyo yamenyesheje umugaragu we Yohani, amwoherejeho marayika (Nagerageje gusobanura mu kinyarwanda, kuko mfite Bibiliya y’igifransa).

    Singomba gutanga point de vue nkuko ubivuga, niba wemerewe gutanga point de vue ye, njye numva ntegerezwa kuguma ku vyanditswe. Ibi Vyahishuwe n’Imana yabihaye Yesu-Kristo. Marayika yoherejwe kugirango abe ariwe ayobora Yohani mw’iyerekwa, kandi uwo mumarayika biragaragara ko aherekeza Yohani kugeza ku mpera y’iki gitabo: Soma: Ivyahishuwe 19: 10 na 22: 8). Ntabgo Mwuka Wera yatumenyesheje igihe cahaciye mu kubihanahana, nizo mpamvu nirinze kugira ico mvuga ku bihe.

    Gutanga point de vue yawe navyo sinabikubuza, ariko har’ijambo Petero yatwandikiye ngo: mumenye ubwambere mwebwe nyine ko nta burenganzira bubaho bwo gusobanura ubuhanuzi bwo mu Vyanditswe, uko twishakiye, kuko ubuhanuzi ntibwanje kubw’ugushaka k’umuntu, ariko n’abantu bahaswe n’Umwuka wera, noneho bavugishwa n’Imana (2Petero 1: 20-21)

    N,uko rero uwo murongo wa mbere wo mugitabo c’Ivyahishuwe, njye sinemerewe kuwugerekaho ibindi bihuje n’ibitekerezo byanjye, ejo bitazamviramo ingaruka mbi mwa bagabo mwe!!! NDABITANGAJE KU MUNTU WESE WUMVA AMAGAMBO Y’UBUHANUZI BWO MURI IKI GITABO: NI HAGIRA UWONGERAHO IKINDI KINTU’ IMANA IZAMUKUBITISHA IBYAGO BYANDITSE MURI CO! KANDI NI HAGIRA UKURAHO IKINTU NAKIMWE KU MAGAMBO Y’UBUHANUZI BWO MURI IKI GITABO’ IMANA IZAMUKURA MU MUGABANE WO KURI CA GITI C’UBUGINGO NO MURWA WERA (Ivyahishuwe 22: 18-19)

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  23. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    Murakoze kunsubiza rwose biranshimishije kandi biranyuze nanjye rero point de vue yanjye ntabwo ari ukongera cg se ngo ngabanye ahubwo nanjye navugaga ko kugiyererekanya uko nguko n’inama yabaye mu ijuru natwe tutamenya nanjye rero nzaza ngikurikiranira hafi Yesu aguhe umugisha kandi akwambike imbaraga.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  24. MIBURO says:

    Urakoze Mwene Data Nteziryayo Athanasa Raymond. Mu masa make, ngiye kubaha IGITARAMO CYA GATANDATU, ah’ubwo mube maso mudatsindwa, n’ibitotsi!!!

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  25. MIBURO says:

    IGITARAMO CYA GATANDATU

    Ngirango vyaba byiza mbanje gusaba imbabazi, kuko sinashoboye kubataramisha ejo nkuko nari navyemeye. Kubera imirimo myinshi y’ivugabutumwa nyine, amasaha
    na yo atubana make.

    Dutarame rero! Abagore n’abana mube maso, kuko abagabo bo bamenyereye kurikesha!

    DUTANGIZE ISENGESHO NONEHO

    Data mwiza tugiye kwigira hamwe ivyerekeranye n’itorero ry’i Sarudi, turagusaba ngo uduharire ivyaha vyacu, udutoranye vy’umwihariko nk’uko wahariye kandi ugatoranya bamwe mw’ itorero ry’i Sarudi, ngo bakubere abahamya b’indahemuka muri iyi si y’umwijima. Uduhaze amahoro n,ubuntu bwawe muri kano kanya, no mu misi dusigaje kubaho muri ubu bugingo. Turagusaba na none ng’uze uduhe kureba mu maso hawe, ni wagaragara ku bicu vy’ijuru. Amen!

    ITORERO RY’ i SARUDI (Sardes)

    Ico ubona, ucandike mu gitabo, maze ucohereze ku matorero arindwi, i Efeso, i Simuruna, i Perugamo, i Tuwatira, i Sarudi…. (ivyahishuwe 1:11)

    Urwandiko rwa gatanu rwerekeye itorero ry’i Sarudi. Sarudi bisobanurango: Ibisagutse, ivyasigaye, ibirenzeho.

    Sarudi hari harigeze kuba umugi mukuru w’ingoma y’umwami wo muri Lydie (Lidiya), ariko ngo hagiye kugwa mu minwe y’umwami w’Ubuperesi Cyrus (Kuro), mu mwaka wa 547, mbere y’ivuka rya Yesu-Kristu.
    Reka mbahe n’akazina k’umwami yategeka i Saudi: yitwa Crésus. Crésus yari umukungu yakamenye, umugabo w’icamamare….

    Mu mwaka wa 17, nyuma y’ukuvuka kwa Yesu-Kristu, i Sarudi hatangiye gutakaza agaciro,kubw’umutingito w’isi (Nyamugigima/tremblement de terre) wahibasiye. Igihe Yohani yandika igitabo c’Ivyahishuwe, ntabwo imirimo yo gusana ivyangirijwe n’uwo mutingito wari warangira!

    Yesu ati: Andikira marayika w’itorero ry’i Sarudi uti: ” Reb’ibivugwa n’ufit’imyuka irindwi (impwemu indwi, imitima indwi) y’Imana, akagira n’inyenyeri zirindwi.
    Vyaba vyiza mbibukije ko imyuka irindwi y’Imana isobanura uburinzi n’ubuyobozi bwa Mwuka muziranenge bugaragara ku matorero y’ukuri y’Imana. Ariko ubwo burinzi n’ubuyobozi biva kuri Kristo. Vyavuzwe ngo kandi afite n’inyenyeri zirindwi: Abarundi n’abanyarwada bakunda gutamba no kubyina URUNYENYERI (Runyenyeri ni rwiza yego shenge we, icyakora n’umudiho mwampay’inyana! Uraho runyenyeri wari wambaye!)
    Buriya rero urunyenyeri ni rwiza, ku buryo Yesu yigereranya n’inyenyeri yo mu ruturuturu (Ivyahishuwe 22: 16). Amatorero yiwe amukorera hano mw’isi, ayagagereranya n’inyenyeri, ari naco gituma yerekana ko afite inyenyeri zirindwi mu kiganza. Erega niba mutaranavyemera, ndashaka kububitsa ko amatorero arindwi yo mu vyahishuwe yabayeho kandi ku buryo bwa gihanuzi, n,ubu aracariho, kuko asobanurwa ibihe birindwi itorero ry’Imana rizanyuramo imbere yo kugaruka kwa Kristo, we Nyenyeri yo mu gaturuturu. Ninde muri mwebwe yifuza kuzaza gutamabana hamwe n’abizera Yesu n’agaruka! Sindimo gusara, kuko hazavugira imidiho itigeze kubaho, niho tuzishima ko twabaye itorero ry’ukuri ry’ABASIGAYE (Sarudi y’ukuri). Ibyanditswe biravuga biti: N’UKO RERO INKUMI N’IMISORE BAZISHIMA BACINYE AKADIHO, N’ABASAZA BAZISHIMA, KUKO IKIGANDARO CABO NZAGIHINDURA UMUNEZERO, NZABAHOZA, MBAHE UMUNEZERO NYUMA Y’AGAHINDA (Yeremiya 31: 13)

    Mu Byahishuwe 5:6, haravuga iby’ ”umwana w’intama asa n’uwatanzweho igitambo, akagira amahembe arindwi, amaso arindwi, ariko kandi ngo ayo maso niyo myuka irindwi y’Imana yoherezwa, mw’isi hose” Ibyo byose biratwereka ubushobozi budasimburwa, ubuhanga bw’ikirenga, butuma Yesu aba hose, ashobora vyose, yumva vyose, ari naco gituma itorero ryagomvye kumwizera nk’umugabo waryo w’ukuri. Yewe muntu usoma iki gitaramo, mwana w’umunyarwanda, nawe murundi wa mirund’ibiri’ Numva ngufitiye ifuhe, riva ku Mana rwose, ndagomba kugushingira umugabo umwe, ndagomba kuguha Kristo umeze nk’ inkumi y’isugi pe! (“Abakorinto 11:2) Nkuko umugeni anezeza umusore umutwaye, nawe uno musi unezeranwe n’Imana yawe rwose (Yesaya 62:5). Uwo mugabo ngushingira n’Imana y’igihangange, aruta ibyo bita Imana byose, yewe arushya agaciro n,amahera ari muri za Banki z’isi nzima!

    Uwo mugabo mvuga, ariwe Yesu-Kristu,”Mwuka w’Imana ari kuri we, ari kuri we, Mwuka w’ubuhanga no gutahura, Mwuka mujanama, n,umunyembaraga, Mwuka wo kumenya no gutinya Imana (Yesaya 11:2)

    Nigeze kuvuga aha hejuru ko amatorero ameze nk’inyenyeri mw’isi y’umwijima, ariko iyo usome Ivyahishuwe 1: 20: Yesu aravuga ati: Inyenyeri zirindwi, n,abamarayika barindwi.Ubirevye ukuntu nabivuze aha hejuru wagira ngo ka gasaza kibeshe! Ariko ntabwo ar’ukwibesha, har’ibanga utazi ngomba kuguhishurira, nanjye narimenye mu kwiga ururimi rwo hakurya y’amazi! War’uzi ko ijambo Marayika ko atari ikirundi, cyangwa ikinyarwanda? Iri jambo rigomba kuba riva mu ndimi zo muri Aziya, nko mucarabu. Ariko ijambo Yohani yakoresha, ntabwo ari na ”marayika” we yakoresha irindi ryo mu kigiriki rivuga ngo : ANGELO, nico bita mu gifransa: ANGE, mu Kilatini Angelo, mu kingereza Angel. Iryo zina mu kigiriki risobanurwa ngo: intumwa. Uhita wumva impavu intumwa zagiye zoherezwa ku bantu zivuye mw’ijuru, Bibiliya izita abamarayika. Hano mu gitabo c’ibyahishuwe. Marayila w’i Efeso, i Simuruna , i Sarudi n’ahandi, biba bigomba kuvuga ngo: INTUMWA YANJYE Y’I EFESO, I PERUGAMO’ I SARUDU, n’ahandi… Kuko ico itorero ribereyeho n’ugutumukira Yesu, kumuhagararira mw’isi!

    Mu mabaruwa yose Yesu yategetse kwandikira amatorero, yatangiye kuyataka, ariko ageze kuri Sarudi, ahindura imvugo, asa n’uwutukana ah’ubwo!: Abwira itorero ry’i Sarudi ngo: WOWE BAKUBONA UGENDA USA N’UMUZIMA ARIKO USIGAY’UR’INTUMBI(Ivyahishuwe 3:1). Ivyo s’ivyago se bahungu mwe? Ariko ngo” ijambo rya Mukuru, urishima umukura” (ku bana batazi neza indimi z’ikinyarwanda n’ikirundi,mumbabarire: Uyu mugani usobanurwa ngo iyo Umukuru avuz’ikintu aba yakibonye, kiratinda ariko kigashika). Dutaram’ariko ntimusinzire, kuko uno musi turarikesha

    Hagati y’imyaka 1517 na 1755, itorero ryari risigaye ku mutwe gusa, ku buryo wabona mbese ari nk’umugenzo gusa, ariko nta kigenda! IRYAVUZWE RIRATAHA NGO BAKUBONA UGENDA NABWO WARIPFIRIYE!!! Usivye ko habayemo abagabo b’inshyirukanya, barahagararira ukuri barakomeza, bakomeza umurage w’ Abasokuruza babo mu kwizera, nyuma y’ibihe vy’umwijima mu vy’umwuka (538-1517). Uwitwa Martin Luther, ni we yigishije ivyo kwizera Ibyanditswe Vyera, n’agakiza gashingiye ku buntu muri Yesu Kristu (Hari muri 1517). Ariko uwo muvyuro ntiwaramvye cane. Kuko Abaprotestanti baciye bahugira muri politike, bigira idini rya Leta, noneho bigira abanyavyaha, ku buryo ubarevye, ntaco bari barushije abagatorika b’i Roma, naho babasekaga. Abigira abahanga b’iyobokamana (les théologiens) bo bari barajwe ishinga, no gutanga amahame n’ubusobanuro, ku tunyuguti n’uturongo two muri Bibiliya. Mbega wareba ugasanga nta kigenda, nta gukurikiza ivyo bavuga mu buzima bwabo bwa buri musi.

    BA MASO UKOMEZE ABASIGAYE BAGIYE GUPFA

    I Sarudi Yesu niho yaciriye amarenga (barundi ngo niho yaciye k’umugani) mu vyerekeye gutarama ati: Bamaso ukomeze abasigaye bagiye gupfa, kuko nta mirimo yawe nabonye isozereye, imbere y’Imana yanjye (Ivyahishuwe 3:2)

    I Sarudi hari haratewe hatiteguye n’umwami Kuro mu mwaka wa 547 mbere ya Yesu, no mu mu mwaka wundi wa 218 mbere ya Yesu nyine, hatewe n’umwami witwa Antiocus le Grand. Kandi uwo mugi wasa n’aho wubatswe ahantu hatuma umwanzi adapfa kuhamenera, ariko ntivyabujije ko hafatwa. IMIBURO IRUTA IGITERO, umusi w’umwami uzaza nk’umujura! (2Petero 3:10) Turiko turabivuga, muragaba. Kandi ngo ni vuba (Ivyahishuwe 22:12)

    Banyarwanda, banyarwandakazi/ Barundi barundikazi, ngo ikibarigwa n’icumva icerekwa n’ikibona. Ubwo ayo matorero yacu ntiyaba agendera ku machorales gusa, ku bapasitori twikundira kubera ko dusangiye akarere, ubwoko, canke kuko twize hamwe n’ibindi?

    Byaba bibabaje, Kristu atubwiye natwe ati: Uwabona muririmba yagirango mur’abantu naho muri intumbi…
    Pasitori we, urisuzuma kuko iri jambo uraribwirwa ngo: Burya bakubona wigisha mu rusengero, bakagira ng’ur’umuntu, naho uri intumbi….
    Bagore b’abapasitori mwe, muragaba kuko Kristu ashobora kubabwira ati: Burya bakubona wisheshembeka i ruhande y’umugabo, bakagira ngo ur’umuntu, naho uri intumbi…
    Bategarugori, bahungu bakobwa, aha harabareba ngo: Burya bababona mugenda mu mapantalo n’amakaruvati, mu myenda y’ururiza, mwikorera za Bibiliya, bakagira ngo mur’abantu, naho muri intumbi…
    BA MASO MUKOMEZE IBISIGAYE NAVYO BIGIYE GUPFA, KUKO NTA MIRIMO YANYU NABONYE ISOZEREYE IMBERE Y’IMANA YANJYE(Ivyahishuwe 3:2)

    WIBUKE UKO WAKIRIYE UBUTUMWA BWIZA’ N’UKO WABWUMVISE, UGABE, KANDI WIHANE (Ivyahishuwe 3: 3.) .

    Uko Yesu yatanguye acyaha itorero ryo mu gihe c’intumwa, nuko yakomeje gucaha n’iryo mu gihe c’umwijima, na nyuma yaho, n’uno musi wa none. Ngo: Wibuke uko wakiriye ubutumwa bwiza n’uko wabwumvise, ugabe, kandi wihane (Ivyahishuwe 3: 3). Kw’itoreo ry’i Efeso yari yagizer ati: Ibuka iyo wahanutse ukagwa, uheze wihane, ukore ivyo wakoraga mbere (Ivyahishuwe 2: 3-4). Kuko Luther yari yarabashije kuzana umuvyuro ushingiye kuri Bibiliya gusa, utavanze n’imigenzo, n’imico y’ab’isi. Ariko itorero ryasubiye inyuma na none, rigaragara nk’intumbi imbere ya Kristu.

    Ariko ngo muri iryo torero harimo abagabo batigeze banduza imyambaro yabo, abo ngo bazagendane na Yesu mu myambaro yera (Ivyahishuwe 3:4)

    NDAKURARIKIYE KWISUZUMA KUKO NA WOWE WASHOBORA KUBA INTUMBI

    Mfite akabazo: Kristu aramutse ajye, yasanga harimo abagabo basigaye mu Rwanda no mu Burundi batanduje imyambaro yabo? Weho se, mbese umwambaro wawe urera? cyangwa uranduye? Mugabo, musore, mutegarugori, mukobwa, wa mwana we, bavuze umugabo bavuga nawe, urahabera maso kuko igipfa kiburiwe n’impongo!

    Kano kanya n’akawe, ni wisuzume noneho wemerwe mu basigaye, uzabone kugendana na Yesu mu myambaro yera. Imana ibane na mwe mwese, mw’izina ryera rya Yesu. Amen.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  26. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    Nanjye ntabwo ari ikibazo ahubwo ni ukongeraho kubyo mwene data amaze kuvuga kuko burya naganiriye n’umuntu arambwira ngo byaba bibabaje uvuga ko usenga cg uri umuririrmbyi runaka ariko utazwi n’ijuru byaba bibabaje kandi biteye agahinda rwose mwene data Yesu aguhe umugisha.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  27. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    Muri make natwe mukomeze kudusengera kugira ngo Imana idushoboze kugira ngo aho tuba dukomeze kunamba ku Mwami nkuko ijambo ry’Imana rivuga ngo “Mukomerere mu Mwami no mu mbaraga z’ubushobozi bwe bwinshi “.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  28. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    Mbere ya byose mbanje kubasuhuza mu izina ry’Umwami wacu Yesu Kristo amahoro y’Imana abane namwe nagira ngo mbaze ko ikigisho cyararangiye twategereje amaso yaheze mu kirere kandi twashakaga gusobanukirwa neza icyo gitabo cg se niba mubitwemerereye twakomeza tukabaza kuko umuntu aba yaragerageje gusoma ibihe byiza dutegereje igisubizo cyanyu cyiza.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  29. Mwaramutseho Bwana Athanase,

    Ubundi Miburo niwe wiyemeje kutugezaho bino biganiro ariko nkeka ko ari ukubera kuba afite imirimo myinshi wenda. Hagati aho ariko hari options nyinshi abantu bashobobora kurebaho kuri site. Hari na services nshya z’intashyo n’ibindi.

    @ MIBURO:: Inyota irishe!

    Umunsi mwiza mwese.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  30. MIBURO says:

    Mbese mwiriwe!
    Ndagirango nsubize ikibazo ca Nteziyaremye Athanase n’abandi bose bifuza kubona ibi bitaramo vuba na vuba.
    Haciye imisi itanu mbandikiye igitaramo cya gatandatu, kandi nta mwanya wari waboneka wo kubataramisha mu kigira karindwi. Mutegereze ejo cyangwa ejo bundi.

    Nta bwo mwibeshye Administration, kuko mbwiriza ubutumwa kuri internet mu bihugu byinshi, kandi nyoboye n’itorero mu mugi w’i Québec. Ubu ngubu tuvugana, ndimo kubwiriza abaislamu bo muri Maroc. Mfite benshi baba bantegereje, i Burundi, mu Bufransa, mu Bwongereza, muri Amérique latine n’ahandi, na famille yanjye nayo. Ariko ntabgo muzabura ibitaramo vyanyu, ndizeye ko Uwiteka azabinshoboza. Kwandika igitaramo bisaba amasaha hafi atanu, kuko ntegerezwa kwitonda kugirango ntabaha ibinyoma. Ndatinya ko mwazavuga ngo muzehe nta kigenda!

    Muze mucunge écrans zanyu ejo, le 13 cyangwa ejo bundi le 14 décembre rero! Nteziyaremye, umbabarire rwose, ndahuze!
    Miburo.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  31. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    Nta kibazo rwose kandi Imana igushoboze mu byo wiyemeje nanjye ubu ngubu ndi umukristo uba mu bufransa ubwo turategereje Yesu aguhe umugisha suhuza bose.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  32. MIBURO says:

    Mfite umurimo w’Imana ngomba ko wamfasha ahongaho mu Bufransa. Tubisengere! Hari ukuntu Imana yaduhuza!

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  33. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    Mbwira rwose nta kibazo ubwo ni ugusenga Imana kugira ngo idushoboze kandi itwambike imbaraga ubwo uzambwira kandi Imana iguhe umugisha nagira ngo nkubwire ko burya kwibera mu Mana n’iby’igiciro kirekire sawa Yesu aguhe umugisha.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  34. Miburo says:

    Kubikubwira biragoye. Kuko ntivyemewe gutanga imyirondoro kuri iyi site ya bene Data. Genda muri Yahoo question/réponse, uyu musi nyene, ubaze ikibazo cose wipfuza mu gifransa, ubwo turahahurira, turahita tumenyana. Ariko ubigire uyu musi wa none, 14 Ukuboza.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  35. Nteziyaremye Athanase Raimond says:

    ubyihanganire nibwo nyibona message yawe ariko komera k’Uwiteka nanjye ndabizi ko ntawatanga imyirondoro ye kuri site itariye Yesu aguhe umugisha.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  36. BYIZA EDIMOND says:

    MIBURO komereza aho ndakurikira kandi nkanasaba ngo Imbuto ibibwa itazagenda ubusa.

    Ntegerejeko ugera ku Itorero rya nyuma nkazagira ikiganiro gito ntanga muri KINO GITARAMO.
    Imana y’amahoro Ibagirire neza.

    EDIMOND

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  37. Miburo says:

    IGITARAMO CYA KARINDWI

    Itorero ry’i Filadelufiya (Philadelphie)

    Imirimo ikomeza kungwirira muze munyihanganira ndabinginze. Niko ko nshobora gutinda kubataramisha, ariko ndizera kandi mbyemejwe n’umwami wacu ko iki gitabo c’Ivyahishuwe tuzakirangiza. Ubundi Satani akunda kwibasira abapasitori n’abavugabutumwa bigisha iki gitabo. Ni bake babashije kugitangira bakakirangiza. Nyamuneka munsengere, ndabakeneye rwose. Yego ndabataramisha, ariko intambara ngwana mu Mwuka nsigira uko nayisobanura.

    Dusenge: DATA MWIZA, TUGIYE KWIGA URU RWANDIKO RWA GATANDATU RWEREKERANYE N’ITORERO RY’I FILADELUFIYA. UDUHE UMUCO UKWIYE, KUGIRANGO DUTAHURE UBU BUTUMWA BWIZA. TURAGUSABA NA NONE NGO UDUHE URUKUNDO RWA KIVANDIMWE MU MATORERO YACU, BITYO DUKORE TUDACOGORA KUGEZA KURI WA MUSI. TUBIGUSABYE MW’IZINA RYERA RYA YESU. AMEN

    Filadelufiya n’ukuvuga ngo” URUKUNDO RWA KIVANDIMWE” Uwo mugi bawise iryo zina kubera urukundo umwami Attale wa II yakunze uwo bav’ind’imwe, umwami Eumène wa II. Ku ngoma y’wo mwami Attale wa II, kuva muri 159 kugeza 138 mbere y’ivuka rya Yesu, niho umugi wa Filadufiya wubatswe. Umutengeto w’isi (Nyamugigima) wabaye mu mwaka wa 17 nyuma y’ivuka rya Yesu, wangirije cane uwo mugi. Umwami Tiberiyo uvugwa muri Luka 3:1, ni we wagerageje gusanasana uwo mugi, ariko ntabwo hagaruye isura yaho ya mbere. Uharebye wabona nyine ko ari ibiraka…

    Yesu ati: Ng’ibi ibivugwa n’Uwera, Imvugakuri, ufit’imguruzo za Dawidi, ukinga ntibapfungure, yapfungura ntihagire upfunga (Ivyahishuwe 3:7)
    Ariko ariyerekana nk’umugabo utihindukiza mw’ijambo nk’uko abarundi bavuga ngo : UMUGABO YIHINDUKIZA MU KIRAGO, NTIYIHINDUKIZA MW’IJAMBO. Yesu-Kristo yari yarabivugishije Umuhanuzi Yesaya, kera cyane, mu mya ikabakaba 750 mbere y’ukwandikwa kw’igitabo c’Ivyahishuwe. Yesaya yagize ati: NZASHIRA URUFUNGURUZO RW’INZU YA DAWIDI KU RUTUGU RWE (KU NTUGU YE), N’AKINGURA NTAWUZAKINGA, N’AKINGA NTAWUZAKINGURA (Yesaya 22:22)

    N’Uwera kuko nta cyaha kimurangwaho. Bibliya ivuga ko no mugihe yabana natwebwe mw,isi, ngo: MURI BYOSE YAGERAGEJWE NKATWE, ARIKO NGO NTACYAHA YAKOZE (Abaheburayo 4: 15) N’Imvugakuri nkuko yabwiye Pilato ati: Ukunda ukuri wese antegera amatwi
    (Yohani 18: 37) Ubwo kuko ar’Imvugakuri, mu rubanza ntawuzavuga ngo bamuhohoteye: kuko ngo MURI URWO RUKIKO HAZABA UBUTABERA, KANDI ABAZABA BAKIRANUTSE BAZABYISHIMIRA (Zaburi 94:15)

    Yesu aragira ati: Nzi imirimo yawe. Dore, kuko ufite ubushobozi buke, ariko kandi ugakomeza ijambo ryanjye, ntiwahakanye izina ryanjye, nanjye nashize imbere yawe irembo ripfunguye, atawabasha kuripfunga (Ivahishuwe 3:8). Iri torero ry’i Filadelufiya, riragereranywa n’itorero ry’umuvyuro ryabayeho kuva muri 1755 kugeza muri 1844. Itorero ryakangutse nkiriva mu bitotsi, rikora umurimo ku buryp butigeze bubaho mu mateka yaryo. Ubutumwa bwiza bwaravuzwe burengana Ubulayi, bugera muri Afurika, bugera muri Aziya, mu Buhindi, mu bigwa vya Pacifique (Îles Pacifiques) no muri Amerika yose.

    Buriya gukora umurimo w’Imana, ntibitegwa n’imbaraga nyinshi. Ngo NTABWO AR’IMBARAGA, CYANGWA SE UBUKOMEZI, NI KUBW’UMWUKA WANJYE, NIKO UWITEKA NYIR’INGABO AVUGA (Zakariya 4:6). Itorero ryarakoze umurimo mwiza kuko ryaretse kwishimira imirimo yakozwe n,amaboko y’abantu, ryiyambura za politike, rihindura ingendo, ntiryakora ivy’ubupfu nkuko vyagendaga mu bihe by’umwijima. Abenshi wabona ko bakorera Nyagasani babukereye!

    Ni muri iyo myaka y’umuvyuro ijambo ry’Imana ryatangiye kuryohera abaturage b’isi ku buryo budasanzwe. Hashinzwe imiryango ya Bibiliya mu Bulayi no muri Amerika, ikwirakwiza Bibiliya n’ibitabo vyinshi vy’Ivyanditswe Vyera. Ariko umutengeto w’isi (Nyamugigima) wabaye muri 1755, nawo watumye imbaga nyamwinshi y’aba Kristo yibaza kubyo kugaruka kwa Yesu vuba.

    UBUHANUZI BWA DANIYELI BWARASOHOYE

    Urebye ukuntu abantu biga Bibiliya muri ivyo bihe, wasanga igitabo cya Danieli kitabesha. Kivuga kiti: Benshi bazaserangura muri cyo kandi ubgenge buzagwira (Daniyeli 12:4). Igitabo c’Ivyahishuwe catangiye kwigwa, NKUKO TURIKO TURACIGA. AHA NDAGOMBA GUKANGURA ABAKIRI MU BITOTSI, KUKO GUKURIKIRANA IBI BITARAMO BIZAZANA UMUBYURO UDASANZWE MU BAZABISOMA. MUZE MURARIKA BENSHI MUBIBEREKA (soma Ibyahishuwe 22:10). Iri N’ibanga ndimo kumenera abana b’i wacu, nkumbure nta n’ahandi muzumvira ubu buhanuzi uretse kuri uru rubuga. KANGUKA, IMIBURO IRUTA IGITERO!!!!

    KUKO WABAYE INZIRAGUHEMUKA MU BINTU BITO, NZAGUSHINGA N’IBIRUTA IBYO NG’IBYO (Matayo 25:21)
    Imana yarevye ukuntu umurimo wayo ugenda neza muri ico gihe, nyamara kandi, ukorwa mu bukene n’imbaraga nke, noneho Nyagasani abaha umugisha, bagera n’aho batari kugera. Amarembo arapfungurwa, ku buryo ata wabasha kuyakinga.

    IREMBO RIKINGUYE RISOBANURA IVUGABUTUMWA MW ISI

    Umurimo w’ivugabutumwa ntabwo uzahagarara, n’ubwo abanzi bakaza umurego, irembo ryarapfunguwe, ntawuzarikinga, kugeza ubwo igihe kizagerera
    Paulo ati: Irembo rigali, ryoroshye kwinjira ryapfunguwe imbere yanjye, kandi abanzi nabo ni benshi (1Abakorinto 16:9). Ndimo kwibutsa Abanyarwanda n’abarundi bize amashuli, abatunze amahera ava mu myuga yabo (abikorera utwabo), abumva uru ririmi bose, ngo bakore uko bashoboye kugirango badufashe gukwirakwiza iyi nkuru nziza kw’isi hose. Amarembo azapfunguka ar’uko tuvuye hasi tugakora tukarenga imvururu n’akaduruvayo mu matorero yacu. Nje niyemejye kubikora, ubu ngubu mbataramisha, ubutumwa bwiza buragenda bukomanga kumarembo aho tuburungika hose nkuko ukuboko kwa Nyagasani kunyereka. Mu bihugu birenga 15 hamaze kuboneka mo abiga ubu buhanuzi: Ndavuga muri Canada, mu Bufaransa, muri Leta zunz’ubumwe z’amerika, mu Bwongereza, muri Luxembourg, muri Côte d’Ivoire, muri Maroc, muri Angola, muri Togo, mu Rwanda, mu Burundi, muri RDC, muri Cameruni, muri Benin, n’ahandi… Paulo aragira ati: Mudusengere kugirango Imana ipfungurire irembo ijambo ryayo, kugirango mbashe kuvuga ibyerekeye aya mayobera ya Kristu, ari nabyo bitumwe mba imbohe (Abakolosayi 4:3). Natwe mudusengere, niba hari n,ubundi bufasha cyangwa inama mwatugira, vyose birakenewe.

    REKA NONEHO TUVUGE IBY’IREMBO RIPFUNZWE
    Handitswe ngo: Mu gihe abakobwa b’ibipfu bagenda kugura amavuta, umukwe arashika, abari bamwiteguye binjirana nawe mu cumba c’ubukwe, noneho urugi rurakingwa (Matayo 25: 10) Ahandi ngo: Nowa yinjiye mu bwato, n’igitsina gabo n’igitsina gore mu bifite umubiri vyose, nkuko Imana yari yabimutegetse. Uwiteka ahita amukingiraniramo. (Itangiriro 7:16)
    Irembo ripfunzwe risobanura, UKURANGIRA KW’IMBABAZI, aho umuntu wese ibye bizaba birangiye, buri wese agafata inzira yahisemo imugeza mu bugingo bw’iteka bw’umunezero cyangwa bw’umubabaro.

    Iri torero ry’i Filadelufiya rirafitaniye isano n’iryo mu kinjana ca 2, rigereranywa na Simuruna. Yesu yabwiye Filadelufiya ati: Dore, nguhaye abo mw’isinagoga ya Satani, biyita abayuda kandi ataribo (Ibyahishuwe 3:9) I Simuruna yahabwiye ati: Nzi ivyago vyawe n’ubukene bwawe (ariko uri umutunzi), nzi abakuvuga uko utari biyita abayuda kandi atari bo, ariko ari isinagogi ya Satani(Ivyahishuwe 2:9)

    Umuyuda w’ukuri n’uwukorera Imana n’urukundo, akitaho n’itorero ryayo

    Dusome:Umuyuda s’uwubigaragaza ku ruhu. Gukebwa si kuriya kugaragara ku ruhu. Ugukebwa mu mutima ni ko nyakwo, kuko kuba ari uko mu Mwuka, atari bimwe vyo mu nyuguti gusa (Abaroma 2: 28-29)
    Kuko abakomoka kuri Isiraeli, bose siko ari Ab’Isiraeli, kandi kuvuga ngo ni bene Aburahamu, bose ntabwi ari abana be (Abaroma 9: 6-7) Ni ba muri Aba Kristu, ni mwe bana ba Aburahamu, ni mwe basamuragwa b’amasezerano (Abagalatiya 3:29). Amahoro abe ku bazakurikiza iri tegeko, no kuri Isiraeli y’Imana (Abagalatiya 6:16)

    Yesu ati: Dore nguhaye abo mw’isinagogi ya Satani, biyita abayuda ataribo, kandi babeshya, nzabazana, bazapfukama imbere y’ibirenge byawe, bamenye ko nagukunze (Ivyahishuwe 3:9) Itorero, ntiryari rikwiye gutinya urugamba rwo kwamamaza inkuru nziza, kuko amasezerano atabeshya avuga ko rizatsinda:
    Twongere dusome:
    Abana b’abagutoteza bazaza bakwunamire, abagusuzuguraga bazarigata umukungugu ku birenge vyawe(Yesaya 60:14) Ayo mahanga azagukurikira, azagenda aboheranye mu minyururu, azagupfukamira agukomera amashi, ati: Nta handi Imana iri atari i wawe, kandi nta yindi Mana ibaho uretse Yo yonyine (Yesaya 45:14)

    IMIBURO IRUTA IGITERO
    Yesu ati: Kuko wakomeje ijambo ryo kwihangana muri jye, nanjye nzakurinda MU GIHE CO KUGERAGEZWA, kigiye kuza ku baturage b’isi yose, kugirango bageragezwe (Ibyahishuwe 3:10)

    Yesu arabivuze neza atabihisha: Ngo HAGIYE KUZA IGIHE CO KUGERAGEZWA, KIZAGERA KU BATURAGE BOSE BO MW’ISI. Mbese uriteguye mugabo we? Mbese uriteguye madamu we? Niko se muhungu we, mukobwa we, urabyumva ute?

    Abazaba barihanganiye mw’ijambo ry Imana, bazarokoka muri ivyo bihe vyo kugeragezwa. Umwami razi gukiza ibyago abantu biyeza, abigize basarigoma akababikira igihano kibakwiriye ku musi w’amateka (2Petero 2:9) Kw’isi, abategetsi baho bazakoranirizwa muri gereza, babapfungire muri migo (muri cachots), ni hashira igihe kirekire bazahanwa (Yeaya 24:22)
    Ariko mwebwe abubaha izina ryanjye, izuba ry’ubukiranutsi rizabarasira, rifite agakiza mu mababa yaryo (Malaki 4: 2)

    UKO KUGERAGEZWA SE KUZABA KUMEZE GUTE?

    Ngo abaturage b’isi yose bazaramya inyamaswa, abo bose amazina yabo atanditswe mu gitabo cy’umwana w’intama watambwe kuva ku kuremwa kw’isi (Ivyahishuwe 13: 8). Iyo nyamaswa ivugwa, ntugirengo n’inyamaswa y’amahembe n’umurizo. N’abantu nkawe b, abategetsi ariko, bakora muri politike no mu madini, batagira ubwenge mu vy’Imana. UMUNTU UFITE ICUBAHIRO AKABURA UBGENGE, NTAHO ATANIYE N’INYAMASWA BASOGOTA IBONA (Zaburi 49: 21)
    Ibi tuzabigarukako mu magambo arambuye mu bitaramo bizakurikiraho. Wenda abana bahava barota inyamaswa bikababuza gusinzira… Ariko tuzatinda tubivuga, ubwo n’ukubateguza… IMIBURO IRUTA IGITERO… Gusa ijambo mugomba kuryama mufite mu mutwe, n’uko hazakira abakomeza amagambo y’Imana!!!!

    Ndabahe devoir nka mwarimu mw’ishule: Ni musome Luka 31: 34-36, na Danieli 12:1. Noneho muzanyandikire kuri rubuga ico mwibaza kuri ayo magambo. KANGUKA!!!

    Yesu ati: NDAJE VUBA (Ivyahishuwe 3:11). Itorero ryo mu gihe ca 1755 kugeza 1844, rirakwiranye n’uwo muburo ngo: NDAJE VUBA! buriya hari igihe nanjye mpora mvuga ubutumwa bwiza, noneho nareba uko abantu bakangukiye kwumva ijambo ry’Imana, nkibaza nti kuki Yesu ataje muri kano kanya ngo nzamukane n’aba bantu? Weho muri kano kanya wumva bite mu mutima wawe?

    Niba Yesu atinze kuza, KOMEZA ICO UFITE HATAGIRA UNDI AFATA IKAMBA RYAWE (Ivyahishuwe 3:11)

    Pasitori we, wa mugabo nawe mugore mu nzu yawe, wa muvugabutumwa usoma iki gitaramo, muhungu mukobwa, icampa itorero ryawe n’inzu utahamo, bikamera nka Filadelufiya cyangwa Simuruna. Amatorero evyiri ntamakemwa. Abanyarwanda bahora bakunda kubyina kera umudiho witwa Ntamakemwa. None se mweho imbere ya Yesu, mwumva mwaba Ntamakemwa? Vyibaze nk’ubu Yesu ajye ubu ng’ubu?

    Uzatsinda nzamugira inkingi mu nzu y’Imana yanjye, kandi ntayisohokamo (Ivyahishuwe 3: 12) Inkingi ntabwo ijegajega. N’umukristu nyakuri ntakwiye kuba nyamuj’irya n’ino. Abazaba bihanganye kugeza kumpera nibo bazakizwa (Matayo 24:13). Ariko ngo s’abihangana mu nyigisho za Pentekoti, z’Abadivantisiti, Abaisilamu, abagatorika, Abatisita, n,abandi… TEGA MATWI MWUMVE IBISABWA: N’ukwihangana kw’abera bitondera amategeko y’Imana, bakagira ukwizera nka Yesu (Ivyahishuwe 14:12). Bariya bigisha b’ibinyoma babeshera Paulo ngo yagize ngo dutwarwa n’ubuntu ntabwo dutwarwa n,amategeko, har ibanga ngomba kubamenera nabo: Ivyo Paulo yita amategeko, n’imihango y’abanyisiraeli bahawe na Mose, ntabwo ari amategeko cumi.

    NDABINGIZE NGO MUSUZUME NEZA UKUNTU MWAKIRIYE UBUTUMWA BWIZA, MUHAGARARE MUGAVYE (Ivyahishuwe 3: 3) Imbabazi z’Imana ntizizahoraho ku bantu bose! Ndasubiyemo : Imbabazi z’Imana ntizizahoraho ku bantu bose! Imbabazi z’Imana ntizizahoraho ku bantu bose!!!
    Handitswe ho zihoraho KUBAYIKUNDA BAKITONDERA AMATEGEKO YAYO(Kuva 20:6). Birazwi s’ivyo guhisha, inyigisho zivuga ”UBUNTU” ziragwiriye mu madini muri iki gihe, kubera ubwoba abantu bagira bwo kwubaha itegeko rya kane (Kuva 20: 8-11) rivuga isabato. Twumvikane, ririya tegeko riri muri ariya mategeko asabwa ku bazihangana mu bihe vya nyuma, kandi n’ibi turimo: Ngo: Aha niho ukwihangana kw’abera kuri, bakomeza amategeko y’Imana, no kwizera nka Yesu (Ivyahishuwe 14:12). Amategeko ya Mose yanditse mu gitabo nko mw’ikaye (Gutegekwa kwa kabiri 31:26), amasabato ya Mose ari muri iyo kaye, ariko isabato y’Imana yo mu mategeko cumi yanditse ku bisate vy’amabuye, n’urutoki rw’Imana, atari urwa Mose (Kuva 32:16 na Yohani 15: 10) Abakomeza amategeko y’imana, abo nibo bonyine ngo ”bazandikwaho izina ry’Imana ya Yesu, n’iry’umugi w’Imanaye, Yerusaremu, imanuka iva ku Mana. N’izina ritigeze kubaho (Ivyahishuwe 3: 12-13) Mbibutse rwose ko imbabazi zizarangira vuba, ariko ngo Urukiko ruzakurikiza ubtabera (Zaburi 94:15) Biragaragara ko abigisha ubuntu gusa, ko ubwo buntu bugiye kurangira, arik hazarama abumvira ivyo Imana itegeka. Abamvumereza ngo Nyagasani Nyagasani, si bo bazinjira mu bwami bw’ijuru. Kuri uwo musi bamwe bazambwira bati: Nyagasani, Nyagasani, ntabwo twahanuraga mw’izina ryawe? ntabwo twasenda abadayimoni mw’izina ryawe? none se, ntabwo twakoze ibitangaza mw’izina ryawe? Nibwo zaberurira nti: Mva imbere, ni muvireho, mwa bagome mwe (Matayo 7: 22:23) Uwugirango yumvira amategeko akicamo rimwe, azayabazwa yose (Yakobo 2:10)

    Niba ufite amatwi, niwumve ivyo Mwuka abwira amatorero ye!

    Iyo umukobwa agiye ku mugabo bamuha izina ry’umugabo we, bati ni muka runaka. Nawe umugabo wawe mw’ijuru ategereje ko musangira izina kandi ni vuba cyane. Umva wa… Ndimo kubarambagiza (Abarundi ngo: ndiko ndabaresha) ngo mbahe umugabo umwe rukumbi (rudende), mbashikirize Kristu nk’ umugeni w’isugi (2Abakorinto 11:2). Nk’uko umugeni anezereza umugabowe, niko uzanezeza Imana yawe (Yesaya 62:5)

    Ngaho rero mukanguke, ntimuzantenguhe ku musi Kristu azazira! Nguhaye ibyo nanjye nzi ko bibaho, kugira ngo wowe ubyumve ubyiteho ubikurikize (Yobu 5:27)

    Imana ikwongere imigisha!

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  38. Miburo says:

    Nabonye abatangiye kwivovota bibazako ibitaramo byaba byararangiye. Oya, ntibyarangiye. Nagize imirimo myinshi yo kuvug’ubutumwa kuri internet, guhera itariki 18 z’ukwa 11/ 2007.

    Byamviriyemo amahirwe yo gufungura itorero mu gihugu ca Luxembourg. Bintwara umwanya, kuko mfadikanije no kurungika ibyigisho vya Bibiliya buri musi ku bantu bose bakiriye ubutumwa kuri internet (abantu bagera hafi kuri 80 bo mu bihugu binyurannye), nongera nsubiza n’ibibazo bibazwa.

    Nzahindukira kubataramisha mu kwezi kwa 2. Mwihangane ni vuba cyane, mu cyumweru gitaha.

    Ah’ubwo mudusengere, kandi namwe mukurilire ivyo vyigisho, ni vyiza cyane.

    Jya muri Google, ushake STEPS TO LIFE. Ukande ku murongo wa mbere wa information. Site nifunguka, ukande kuri Bible studies, noneho uhitemo ururimi wipfuza gukurikiramo ivyigisho.
    ABATURAGE B’ISI YOSE BARAKENEYE KUMENYA UBUTUMWA BURI MURI IYO PROGRAME. Genda murebe, muzambgira namwe ico mwabonye.
    Mugire imigisha ya Nyagasani!!!!

    Umusaza Miburo..

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  39. Miburo says:

    Ndabasuhuza na none.
    Ndagomba kubasaba imbabazi ko ntabashije kugaruka ku bitaramo nkuko nari nabyiyemeje. Imirimo iranze imbana myinshi.

    Ndakeneye kuvugana na bene Data Byiza Edmond, na Nteziyaremye Athanase kuko, narevye ukuntu banteye inkunga mu bitaramo, nibaza ko bashobora kugira ico bakora, kugeza igihe nzahindukirira. Ni ba muri Administratio bashobora kubohereza e. mail yanjye, rwose mbahaye uruhusha, muzayohereze, mubabwire ko nkeneye kuvugana nabo, kugirango turebe ukuntu twakomeza gutarama.

    Kuko njye umutwaro umbanye munini cyane.

    Miburo

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  40. Miburo Balthasar says:

    Nashaka kubaza muri administration ko mwaba mwarabonye igitaramo ca munani ku gitabo c’ivyahishuwe, kuko nategereje nkabona ntimwagitangaje. Nacyohereje itariki 30/04/2008
    Mbaye mbashimira.
    Miburo

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  41. Ubundi inkuru tugenda tuzitangaza muri ordre twazibonyemo. Kuri 30/4/2008 inkuru yawe twabonye ni isubiza iya mwenedata umwe wari wabajije ibijyanye nm’ibitaramo nyine. Ndakeka ko waba waratangaje inkuru wenda ukibagirwa kuyohereza. Wongere urebe neza.

    Murakoze

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  42. Miburo Balthasar says:

    IGITARAMO CYA MUNANI

    Simenya uko vyangendekeye, ariko mbonye ko vyaba vyiza gusubira kwohereza iki gitaramo, kugirango abantu bamaze amezi arenga ane bagitegereje, bashobore kugubwa neza:

    REKA DUSENGE: Muvyeyi ugir’impuhwe, Mana yo mw’ijuru wowe wemeye ko dusubira gusangira iki gitaramo na bene data, ndakwinginga ngo, uduhe kwiga aya majambo n’umwete mwinshi, udutahuze ivyo tugiye kwiga. Ntudutereranye umwanzi Satani, kuko ic’agamije ar’ukugirango twirate ngo tur’abakiranutsi, naho imbere yawe tur’abanyavyaha ba kabuhariwe. Uduhe kwimenya no kwihana vy’ukuri, mw’izina ryera rya Yesu. Amen.

    KANGUKA DUTARAME RERO!!!
    Sinahinduye imvugo, niyemeje kubataramisha, ariko ntabwo ari vya bitaramo vyo guca amarenga (imigani) no kuvyina nkuko biba mu b’isi. Muri uru rwandiko tugiye gutaramiraho, turaza kurebera hamwe, ukuntu abishinga kubyinira mu by’isi, bazatungurwa (bazofatwa giturumbuka mu kirundi).

    Uru rwandiko rwa karindwi ruherukira izindi, rwandikiwe itorero ry’I Laodokeya. Mwibuke ko twavuze ko itorero ryose mu matorero arindwi yo mu Vyashishuwe, rigereranywa n’igihe runaka, mu mateka y’torero (mu bihe ishengero ryaciyemwo). Itorero ry’i Laodokeya rero, n’ukvuga iri torero ryacu ryo muri bino bihe, muri rusange(rusangi).Ndazi ko abana ba kino gihe bibagora gufata inyigisho zerekeranye n,ivy’Imana, ariko abarundi bavuga ngo: USHAKA UMUCE ACIK IJORO. Ababishaka bazavyiga kandi bazabitahura.

    INKOMOKO YA LAODOKEYA /AMATEKA YA LAODOKEYA

    Uwo mugi (muji) wubatswe hagati y’imyaka 261 na 243, mbere y’ivuka rya Yezu. Hari mu gihe c’umwami Antiochus II Theos. Uwo mwami yar’afite umugore (umwamikazi) yitwa Laodokeya, yaramukunda cyane. Amaze kwubaka uwo muji yawuhaye izina ry’umugore wiwe. Uwo muji nawo war’ukundwakaye ku mwami, kandi yawushizemo ibanki y’ubucuruzi ikomeye y’amahera menshi (Banque commerciale)

    Abacuruzi baho baracuruza imyenda, imiti, n,ibindi bintu vy’agaciro,bakunguka cane. Hakaba n’amabuye rero basya bakayakuramwo umuti w’amaso, wari warabaye ruirangiranwa mw’isi, n’ishule ry’ubuvuzi rikomeye.

    Uwo mugi wari wegeranye n’uwundi mugi nanone witwa Hierapolis. Bitewe n’uko amazi yari make i Laodokeya, bitabaza amazi ava i Hierapolis. Bari barayubakiye umuyoboro uyageza i wabo. Ariko ntiyari amazi anyobwa, yar,abishe, yar’amazi y, amashuhe, ayo abarundi bahora bita kera ”amazi y’ amahoro”. Ayo mazi y’i Hierapolis ageze i Laodokeya, barayogamo, bagakira ingwara. Fata Bibiliya usome Abakolosayi 4: 13, uraza kubona iyo migi ibiri ituranye(ibangikanye). Kandi yose yarimo amatorero.

    LAODOKEYA YARI YUBATSWE KU MPERA Y’UMUHANDA MUKURU WO MURI AZIYA NTOYA. Uwo muhanda ugeze i Laodokeya wahita wigabanyamo amashami abiri, ishami rizamuka, n’irimanuka

    Tugeze kw’iherezo ry’ibihe na twebwe, inzira ija mu bugingo bw’iteka iza guhava yigabanya mo kabiri, har’abazazamuka, n’abazamanuka
    Krist’ati :wandikire marayika w’ishengero ry’i Laodokeya uti: Dor’ibivugwa n’uwiyita Amen…..
    Iri jambo Amen ryibutsa ab’i Laodokeya ko bari ku mpera y’inzira. Burya ngo: AMAHEREZO Y’INZIRA NI MUNZU. TWE TURI MURI LAODOKEYA’ TWARI DUKWIYE KWIBAZA NIBA TUZARANGIRIZA INZIRA YA CU MUNZU’ CYANGWA SE NIBA TUTAZAHERA KU MWUGARO: Nyir’urugo n’amara kuva hasi agakinga umuryango, namwe muhangaze nyuma y’urugi, muzatangira mukomange, mugira ngo: Mutware, Mutware, dukingurire. Nawe ati: Simbazi sinzi n’iyo muje muva. Mutangire rero kwisobanura muti: Nyamara twarasangira na wowe, twaranywanye nawe, ndetse wahora uza no kwigisha mu mihanda i wacu. Nawe azakomeza ati: Nababwiye ko ntabazi, ni mumve imbere mwa bagesera mwe (Luka 13:25-27).

    Buriya kwiyita Amen, bivanzemo no kutuburira ngo tumenye ko n’igihe c’amasengesho gishobora kuturangirana tutabizi. Noneho tukishinga gusenga, nabwo Kristo yamaze kurangiza ibyo adusengera, ah’ubwo urubanza rukatugeraho tutabizi. Dore ko ngo rutangira ku bo mu nzu y’Imana (1Petero 4:17)
    Kristu yiyita Amen, ngo atwereke ko vyose bigeze ku ndunduro. Kuko ku vyerekeye amasezerano y’Imana, muri we hari ”yego”, ni naco gituma tuvuga ”Amen” kubwiwe mu guhimbaza Imana (2Abakorinto 1:20)

    Uwu n’umugabo w’indahemuka avugisha ukuri, nta karenganyo kamubamo(Reba ivyahishuwe 3: 14) Ivyo dukora vyose arabibona. Hamwe yaravuze ivyerekeranye n’iri torero ryo muri iki gihe ati: Wigira ngo urazi amategeko, ukamiza amasezerano yanje ku munwa wawe, ariko ntibikubuza guhubuka (gutombokwa): Ugendana n’ibisambo (ibisuma), ucudika n’abasambanyi. Ivy’uvuga bitey’isoni, ikinyoma cyawe kiteye ubwoba. Iyo uvuga nabi uwo muv’ind’imwe, mwonse ibere rimwe, urabona nicecekeye ukibaza ngo meze nkawe rwose!!! Nzaguhana nshire ivyawe ku karubanda!!! Mwagiye mwitonda mwa bishwi mwe mwibagirwa Imana! Umusi namaze kuzirika, ntawuzozitura (Zaburi 50: 16-22)

    Laodokeya, ngo n’itisubiramo, Kristo azayiruka, kuko idakonje kandi ntibire. amazi y’akazuyazi asembura iseseme, noneho bigatuma umuntu ashobora kuruka n’ayo yonse. Ibibera mu mashengero ya kino gihe, biteye iseseme umwami. Kristo ntagishoboye kubyihanganira, ngo agomba kuruka (kuyorwa =kudahwa).

    Ikigeretseho twirata ubwenge, amathéologies, amatechnologies, abapasitori bize bayamaze, ibifaranga vyuzuye kuri za compte z’amashengero, amashure, ibitaro, insengero ziza, amakorali y,agahebuzo, ubwinshi bw’abayoboke, noneho tukaryama tugasinzira ubutikoma ngo twarakamenye!!!!!

    Kristo aragira ati: Wowe reka nkugire inama: Ngw’ino nkwereke aho uhaha zahabu y’agaciro ubone kwitwa umukire, nkwereke uko ugura imyamba y’umweru uhishe ubwambure bwawe, n’umuti wo gusiga ku maso, ukire uruhumyi (Ivahishuwe 3: 18)

    Erega abo nkunda nadabahana kandi nkabakangira. Ah’u bwo gir’umwete wihane (Ivyahishuwe 3: 19).

    Uwamenyereye kuza gutambana mu kabare n’abasambane biwe, cyangwa, uwamenyereye kurya ivyibano, umubeshi, umusinzi (imborerwa), indaya n’umusambanyi uwari we wese, uwamenyereye kwigisha amacakubiri muri bene mugab’umwe (mu basangiye igihugu), uwusenga amahera mugihe abandi baseng’Imana, uwutishimira uwo bubakanye, uwufata nabi se na nyina, uwugirira nabi abo yavyaye, umugabo asambana n’undi mugabo, cyangwa se umugore yiha gusambana n’umugore nkawe, dore ko ryabaye ivumwe muri iri myaka, ndazi ko abo ngabo badashobora kunezezwa n’igitaramo nk’iki. Ari ko ndasubiramo : ABO NKUNDA NDABAHANA KANDI NKABAKANGIRA’ AH’UBWO GIR’UMWETE WIHANE.

    Dore mpagaze ku rugi, ndakomanga. Umuntu ni yumv’ijwi ryanje, agakingura urungi, ndijira i we dusangire (Ivahishuwe 3: 20) NKINGURIRA SE MWIZA WANJE, KANUMA KANJE, BWIZA BWANJE(Indirimbo ya Salomo 5:2) MP’UMUTIMA WAWE WA MUHUGU WANJE WE (Imigani 23: 26)

    Ndabivuga gurtyo ariko nzi ko ari intambara gucika kuri kameremere ya kimuntu, tukemera guha umutima Yesu. Nuko rero Uwuzatsinda iyo ntambara, nzamuha kwicarana nanje ku ntebe yanje y’ubwami, nkuko nanje natsinze, none nkaba nicaranye na Data, ku nteba yiwe ‘ubwami . Niba har’ ugira amatwi, ni wumve ivyo Mwuka abwira amatorero ye (Ivyahishuwe 3: 21-22)

    Ushobora kumenya uko intambara itangira, ariko ntiwamenya uko izarangira. Yaba ari inkuru mbi, havuyemo bene Data bahitanwa n’intambara, ariko ni ko bazamera ntagushidikakanya. Mugabo amasezerano adakuka aravuga ngo: NZASIGAZA ABANTU BAKE, BAZOSHAKA UBUHUNGIRO MW’IZINA RY’UHORAHO, AMASIGARIRA Y’ABISIRAELI, BATAZAVUGA IBINYOMA NGO BAKOBORE UBUYOBE UBGO ARIBGO BGOSE (Zefaniya 3: 12-13). NO MURI IKI GIHE, AMASIGARIRA ARIHO YATORANIJWE KU BW’UBUBUNTU (Abaroma 11:5)

    Ngaho rero, murwane mutsinda! Tuzahurire mu nzu kwa Data.

    Umusaza Miburo.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  43. Miburo Balthasar says:

    Ariko hagomba kuba hariho akabazo, kuko sinumva ukuntu naba nohereje igitaramo gatatu kwose ntikibagereho, kandi mbere hose carabageraho nta ngorane. Sintahura ukuntu mwaba mwabonye iriya plainte, noneho ntimubone igitaramo nakurikijeho. Ubushize nagerageke inshuro evyiri. Uno musi nagerageje nanone, ndabona bitakunze. Ubwo rero simenya ko vyaba ngombwa ko twazararika abanyamasengesho bagasengera ibi bitaramo kugirango bizaboneke, dore ko nashaka gusubira ku murimo, kugeza igiha nzaba ndagije igitabo c’Ivyahishuwe cose.
    Satani ashobora kuba yahagurukiye kurwanya uwu murimo. Rwose banyamasengesho mumfashe gusenga.

    Miburo

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  44. Mwiriweho banyarubuga mwese!

    Bwana Miburo nkuko ubivuga niba igitaramo wacyohereje kabiri kose, ntibisobanutse kubera mu byiciro byose (categories) icyo gitaramo cya munani nagishatse sinakibona. Yewe nakoze na recherche muri banque de données ariko toujours sinkibonamo.

    Ndakeka ko wenda waba waracyohereje nabi. Niba ukomeje kugira ikibazo, cyohereze kuri email

    info at praisevoice.com noneho ndagishyira muri base de données aho abandi bakibona nabonye.

    Imana ibafashe mwese!

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  45. Miburo says:

    IGITARAMO CYA MUNANI

    Itorero ry’i Laodokeya

    Nagerageje uburyo bwinshi bwo kubagezaho iki gitaramo ariko bigenda vyanga (vyanka) kubera impamvu zananiye gutahura. Sinavuga ngo n’ubuswa kuko nohereje messages nyinshi kuva uru rubuga rwatangira. Reka dusenge Imana yacu imbere yo gutarama:

    DUSENGE:

    Data wa twese udukunda, tunezerejwe no kuba tugeze kuri iki gitaramo gisozera amabarwa arindwi yerekeye amatorero yawe. Turagushima nyagasani kubera umwana wawe Yesu-Kristu yemeye kutuburanira mu rukiko rwo mw’ijuru, no kuduha ingororano tubikiwe i buziraherezo. Uduhe kwemera imiburo n’inama tugirwa n’ijambo ryawe, ngo tubone kwihana vy’ukuri. Tubigusavye mw’izina ryera ry’uwo Yesu-Kristu, umwami wacu. Amen

    UBUSOBANURO BW’IZINA LAWODOKEYA

    Lawodokeya bisobanura ngo: Gucira abantu urubanza. Uzarebe neza ukuntu Kristu yivuga mu rwandiko rwerekeranye na Laodokeya, uhita wumva ko urubanza rurimo gucibwa. We aragira ati: Uwiyita Amen, umugabo w’intahemuka, imvugakuri…) Sivyo se? N’imvugakuri, n’indahemuka. Kandi ngo Urubanza ruzakurikiza ubutabera (Zaburi 94: 15).

    AMATEKA YA LAWODOKEYA

    Lawodokeya n’umuji wubatswe mu gihe c’umwami Antiochus II Théos. Ingoma ye yabaye hagati ya 261 na 246 mbere ya Yesu. Umugore wa Antiochus II yitwa Laodokeya. Yaramukunda cyane. Noneho arevye ubwiza bw’uwo muji, awitiranya n’uwo mwamikazi, ati uri mwiza nka Laodokeya.

    Laodokeya hari Banque Commerciale nkuru. Kandi abacuruzi baho bar’abanyamafaranga. Hari n’uruganda rukomeye rw’imyenda iva mu bwoya bw’intama bw’umukara (bwirabura), hakaba n’amabuye avamo umuti wo gusiga ku maso bigatuma ureba neza. Laodokeya kandi ngo hari n’ishule ry’Ubuvuzi rijkomeye. Paulo intumwa, aravuga ko Laodokeya hari haturanye n’umuji wundi witwa Hiérapolis, kandi hose hari amatorero afitaniye imigenderanire myiza(Soma Abakolosayi 4: 13).

    I Lawodokeya, nta mazi akwiye hari hafite. Amazi yandi bifashisha yava ngaho i Hiérapolis. Ayo mazi bari barayubakiye umuyoboro (canal). Noneho yagera i Laodokeya ashyushe, abantu bayogamo bagakira. Niyo bita amazi y’ amashuha, ayo kera abarundi bita ”amazi y’amahoro”(eaux thermales). Ayo mazi ntiyanyobwa, yar’abishe.

    TWIGE NEZA URU RWANDIKO

    Ubundi Yesu twabonye ko yiyita Amen. Mwibuke ko iyo tuvuze ngo amen, tuba twemeje ko isengesho rirangeye, cyangwa ko twemeje rwose ibimaze gutangazwa. Yesu nawe yiyita amen, kuko yagenzuye ivyanditswe n’abamarayika mu gitabo c’ubuzima, ku bijanye n’imibereho yanjye na wowe, noneho ati Amen. N’intahemuka, n’imvugakuri. Ntakizamucika, vyose vyaranditswe.

    ARIKO ABANTU BO MW’ITORERO BATEY’AGAHINDA!

    Wowe uzahera muri vya bindi ngo: Dore ariya mabuye yubatse ruriya rukuta rw’urusengero ninjye najye nyikoreye ku mutwe hamwe na madamu wanjye na ka gahungu kanjye! Uti: imbaho zakoze ari madirisha y’urusengero zavuye mu biti vyo mw’isambu yanjye (mw’itongo ryanje). Uti Pasitoro n’umuhungu wanjye. Uti iriya korari ndi muri yo, cyangwa se ni twe twayitangije!. Uti ariya mabati asakaye igikoni cy’itorero ni njye wayaguze, n’ibindi n’ibindi….

    Abandi bati nyamara turakomeye, reba Pasitori wacu yize i runaka, dufite ibitaro n’amashure vyubatswe n’amahera y’itorero ryacu, uti na Guvernement irakorana na twe…

    Yewe Bwengebuke, uzi ko ivyo ngivyo arivyo bigiye kuzakwicira inzira y’agakiza.

    Bituma utajy’imbere, kandi ntujy’inyuma. Bituma udakonjya, kandi ntubire. Erega Yesu ngo agiye kukuruka (kukudahwa)!Har’imanza mw’ijuru zirimo kugenzurwa, kandi wowe ntuzi igihe izina ryawe rizagerwa ho. Kandi ngo urubanza rutangirira kubo munzu y’Imana (1Petero 4: 17). N,urubanza ruzakurikiza ubutabera (Zaburi 94: 15)
    Umva bakugir’inama: Reka kwigir’umukire, kandi abamarayika babona ko ari umutindi. Wigira ngo urareba, wereka abandi imirimo yawe, ariko abaturage bo mw’ijuru bakubona k’uri impummyi! Wirata ngo wambaye za costumes nziza n’ikimodoka ca kabutindi witeramo n’umugore n’abana ngo mugiye gusenga, arijko abamarayika bakabona ko muri abakene banyakujya, bantu bagenda bahenye. Mbese utey’isoni ah’ubgo kugenda uhenera ab’ijuru…

    Wowe urararikwa ngo ugende baguhe kuri zahabu y’agaciro yo mw’ijuru ngo ubone kuba umukungu. Ugende Yesu aguhe imyambaro yera, upfuke ubwo bwambure bwawe. Genda baguhe umuti mwiza usige ku maso nawe ubashe guhumuka urebe kure (Soma Ivyahishuwe 3: 15-18)

    Yesu ati: Abo nkunda ndabahana kandi nkabakangira, ah’ubwo gir’umwete wihane. Dore mpagaze ku rugi ndakomanga. Umuntu ni yumva ijwi ryanjye, agakingura urugi, ndinjira iwe dusangire. (Ivyahishuwe 3: 19-20)

    Buriya gukorer’Imana n’intambara. Amahirwe dufite, n’uko Kristu ariwe ntsinzi yacu. Aragira ati: Mw’isi muzabona ivyago vyinshi, ariko mwikomeze (mugumy’umutima), natsinz’isi (Yohani 16: 33). Uzatsinda nzamuha kwicarana nanjye ku ntebe y’ubwami yanjye, nkuko nanjye natsinze, none nkaba nicaranye na Data ku ntebe y’ubwami ye. Ufite amatwi, ni yumve ivyo Mwuka abwira amatorero (Ivyahishuwe 3: 21-22)

    Umusaza Miburo

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  46. NTEZIYAREMYE ATHANASE RAIMOND says:

    Yesu aguhe umugisha cyane kuko burya hari umugani baca mu kinyarwanda ngo bakitumva umuhindo bagiye kubyina urwo batazi ubwo ndabwira abantu batarimo gukora ibyo Imana ishaka ugasanga barimo gukina bitwaje idini runaka umurimo runaka nutabikora udakiranuka byose n’ubusa ahubwo wa mugani wa mwene data Miburo abantu bateye agahinda ariko ijambo ry’Imana muri yahana 11:35 riravuga ngo Yesu ararira ararizwa nuko abantu batarimo kwihana by’ukuri kandi badafite kwizera .Yesu abahe umugisha
    Mwene so Athanase Raimond

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  47. Miburo Balthasar says:

    Kw’itarike 17 Ukuboza 2007, umugabo witwa Byiza Edmond, yavuze ko ategereje ko ntaga igitaramo kw’itorero rya nyuma, akabona gufata ijambo. Nashaka kumumenyesha ko yagomvye kurifata vuba, kuko handi hato, dushobora kugera mu gitaramo cya cenda. Umwanya ni muto, kandi ndifuza kurangiza kwigisha iki gitabo mur’uyu mwaka wa 2008, kugirango twige n’ibindi nyuma yaco….

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  48. Miburo Balthasar says:

    IGITARAMO CYA CENDA

    Tumaze kurangiza igice ca mbere c’igitabo c’Ivyahishuwe, ni muco (ni muze)dusenge:

    Data mwiza, nyen’impuhwe, ngaha turangije igice cambere c’igitabo c’ivyahishuwe, none tugiye gutangira ica kabiri. Mwuka Wera wawe yabanye natwe muri ibi bitaramo, twizeye ko azakomeza kubana natwe kugeza aho tuzakirangiriza. Ukomeze kudukiza ugukiranirwa(ububegito) yacu,utwambike ugukiranuka(ukugororoka) kwawe, tubigusavye mw’izina ryera rya Yesu. Amen

    IVYAHISHUWE, N’IGITABO CUZUYE NEZA

    Muragaba: Abenshi bahava babona muri iki gitaramo nkaho naba ndimo kwamamaza ibitekerezo vy’idini runaka. Ndimo kwerekana ubutware bw’Imana bugaragarira mu Byanditwe Vyera. Ni haba hari ufite ubusobanuro buvuguruza ibi arabuzana tuzabwigira hamwe. Ntabwo njya nsaba imbabazi abanyamadini mu gihe ndimo kuvugira Imana y’abisiraheli….

    Mu gice cambere turangije, twabonye ivyerekeye amatorero (amashengero)arindwi. Ubundi uwo mubare (ico gitigiri)karindwi:7, uzajya ugaruka kenshi muri iki gitabo. Biriya umubare 7 muri Bibiliya werekana ibintu bikwiye neza. Reka tubirabire hamwe:

    Ibikubiye muri ico gitabo, Yohana ya vyeretwe ku musi w’7, uwo Bibiliya yita umusi w’isabato, cyangwa umusi w’Umwami Imana (Kuvayo 20: 8-11, Yesaya 58: 13). Mu gusoma Ivyahishuriwe 1:10, abigisha ivyo bishakiye bahita bavuga ko Yohani yeretswe ivyo bintu ku musi w’umwami, ariwo cumweru. Ntivyashoboka kuko twaravbonye ko Constantino, umwami w’umupagani w’i Roma, ni we yashize ubwo buyobe, yita uwo musi wa mbere w’indwi, ngo n’umusi w’umwami naho yashaka kwivugira UMWAMI-ZUBA. Erega buriya abapagani bo mu bihugu vya kera -kandi n’ubu bashoborakuba bakihari, kuva i Babuloni, bemera ko har’umwami yigeze gupfa, noneho imana z’abapagani ngo zimujana kwibera mu zuba.Uwo mwami n’uwo bita Nimurodi (Soma Intangiriro 10: 8-10)Aho hose uzumva amadini yivugisha ngo umusi w’umwami, uramenya ko ar’imvugo ya gipagani. Abakristo bari bararikiye ivyubahiro bitangwa n’umwami w’abami Constantino ni bobashigikiye uwo mugabo mu gutanga iryo tegeko, ngo bifuza ko abapagani n’abakristo bagira ico bahuriraho, noneho bakabona kugira amahirwe mu b’isi. Abo bakomeje kwigisha ico kinyoma, gituma bumvikana n’abapagani b’isi. Amatorero yose yagiye abakomokaho yakomeje iyo nzira, n’ubgo bgose yitwaza Bibiliya. Tuzabyiga neza mu gice ca 17: 5, aho bivugwa ngo Babuloni nyina w’imaraya, n’ibihumanya vyose vyo mw’isi. Umusi w’Umwami Bibiliya yose yigisha n’uwo mw’isi bita Samedi, Bo bawita uwa gatandatu. Ntibakubeshe n’uwa karindwi, ni nawo musi w’umwami. Soma muri Yesaya 58: 13, Luka 4: 16, Luka 23: 54-56, Ezekiyeli 20: 20, n’ahandi)Bizagufasha no gusobanukirwa vya bimenyetso biri: ikimenyetso c’Imana : Isabato: Ezekiyeli 20: 20, Ivyahishuwe 7: 2-3. Ic’inyamaswa uhita icibwira nawowe. Noneho wihagufata ic’Imana. Ariko vyose biterwa n’ukuntu uzaba ukundiye Mwuka Wera akabigutahuza (akabikwumvisha). Ntihabuze n’abandi waba uzi banyuze muri iyo nzira ya Bibiliya. Soma Malaki 3: 18; Abaroma 11:5, Sofoniya 3: 12-13, Ivyahishuwe 12: 17.

    IBINDI BIVUGWA BIJANYE N’UMUBARE/IGITIGIRI 7

    Amatorero 7: Ivyahishuwe 1:4
    Ibiterekwako amatara 7: Ivyashishuwe 1: 12
    Inyenyeri 7:Ivyahishuwe 1:20
    Amahembe,amaso n’imyuka 7 vy’Umwana w’Intama:Ivyahishuwe 5:6
    Abamarayika 7:Ivyahishuwe 8: 2
    Imituragaro 7: Ivyahishuwe 10:3
    Ikiyoka gifite imitwe 7, n’imigara 7: Ivyahishuwe 12:3
    Ivyago 7: Ivyahishuwe 15:1
    Imisozi 7: Ivyahishuwe 17:9

    ICO GITABO NACYO GIFITE IBICE ”7”

    1/Amatorero 7: Ivyahishuwe: 1-4
    2/Ibimenyetso 7: ” : 4-7
    3/Impanda 7: ” : 8-11
    4/Inyamaswa 7: ” : 12-14
    5/Ivyago 7: ” : 15-16
    6/ Babuloni: ,, : 17-19
    7/Yerusalemu shya” : 20-22

    HARIHO N’IMIGISHA 7 IGARAGARA MUGITABO C’IBYSHISHUWE:

    1/Hahirwa, abasoma, abumva n’abitondera amagabo ari muri ico gitabo (Ivyahishuwe 1:3)
    2/Hahirwa abapfa bapfira mu mwami: Ivyahishuwe 14: 13)
    3/Hahirwa uba maso akarinda imyabaro ye (Ivyahishuwe 16:15)
    4/Hahirwa abatorewe gutaha ubukwe bw’Umwana w’Intama(Ivyahishuwe 19:9)
    5/Hahirwa abari mu mugabane wo mu muzuko wa mbere (Ivyahishuwe 20:6)
    6/Hahirwa abitondera amagambo yavugishijwe yo muri iki gitabo: Ivyahishuwe 22: 7
    7/Hahirwa abamesura amakanzu yabo (Ivyahishuwe 22: 14)

    Ico ngusabira nanjye aricyo nisabira, n’uko waba umwe mu bafite iyo migisha yo mu gitabo c’Ivyahishuwe.

    Ubu bizatworohera mu bitaramo bizakurikiraho, kuko tuzaba tuvuga difite urufatiro rwiza. Ubutaha tuziga ibimenyetso birindwi.

    Murarane n’Imana.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  49. Providence says:

    Nvuge ikise ndanezerewecyane.YESU aguhe umugisha mwenedata MIBURO, Ukomeze nturambirwe DATA womwijuru azaguhemba.

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

  50. Miburo Balthasar says:

    IGUTARAMO CYA CUMI

    Nzi ko ndimo umwenda wa benshi kuri yi site ya ”ISHIMWE”, ndetse abenshi bibaza aho nihishe!!! Oya, ndi hano rwose ah’ubwo naheranywe n’umurimo w’Imana, kandi kuko nshaka kugendera muri gahunda z’Imana buri gihe, dore n’ubu ngubu Uwiteka anyemereye kubataramisha!
    Mushiki wacu Providence, naragushimiye caaane kuber’ukuntu ubutumwa bwawe bwantey’ubutwari. Bene Data bakundwa: Byiza Edmond na Nteziyaremye Athanase Raymond, namwe Imana ize ibibukire ivyo mwakoze mu kunter’inkunga! Reka dusenge noneho:

    Data mwiza, dore amezi arindwi aramaze kurenga ibi bitaramo bihagaze, atar,uko tutabishaka, ah’ubwo kubwa gahunda zera zawe zituma vyose bigenda nkuko ushaka. Turagusaba ngo iki gitaramo cya none kitureme umutima, tugikuremo imbaraga zo kuja mbere mu kugukorera, mw’izina ryera rya Yesu. Amen.

    IVYAHISHUWE IGICE CA 4: 1-2

    Hanyuma y’ibyo ngiye kubona mbona mu ijuru urugi rukinguye, kandi numva rya jwi nabanje kwumva rivugana nanjye rimeze nk’iry’impanda rimbwira riti: ”Zamuka uze hano nkwerek’ibikwiriye kuzabaho hanyuma y’ibyo. Muri ako kanya mba mu Mwuka. N’uko ,mbona intebe y’ubwami iteretswe me ijuru, mbona n’Uwuyicayeho”

    Ubu tugiye kwinjira mu gice ca kabiri c,ubu buhanuzi bwo mu Vyahishuwe. Tuzaza dufata agace gato, kugirango tutarandagata cyane noneho bimwe bikaduhitaho tutabitahuye. Kandi nanje nyine nzagerageza kubivuga nitonze, bibaye ngombga ntange n’ibisubizo ku bibazo; kuko ngo: Havumwe uwukora umurimo w’umwami agononwa (mu kirundi bivuga ngo: ”Arakavumwa uwukorer’Umwami bizumangiye” (Yeremiya 48: 10)
    Twaramaze kurebera hamwe ko amatorero arindwi asobanura na none ibihe birindwi bijanye n’amateka y’itorero kugeza ku kugaruka kwa Yesu (reba igitaramo ca cenda, muri paragraphe ya 2). Ivyo Yohana agiye kwerekwa rero ngo n’ibizoba hanyuma y’ivyo. Urugi rukinguye ruragaragaza ko abazarangiza intambara tugwana n’icaha bazabona uburenganzira bwo kwinjira mu muryango y’ijuru nta nkomyi. Yohana ngo yajanywe mu Mwuka, arabona intebe y’ubwami, abona n’Uwuyicayeho. Iyo ntebe irabaho n’ubwo tutazi igiti yabajwemo, dore ko na Yesaya yayibonye (Yesaya 6:1) Daniyeli nawe ngo yarayeretswe (Daniyeli 7:9), N’Uwanditse urwandiko rw’Abaheburayo arayihamya ngo: ”N’uko rero twegere intebe y’ubuntu tudatinya kugirango tubabarirwe tubone ubuntu bwo kudutabara mu gihe gikwiriye(Abaheburayi 4: 16). Iri jwi ryabwiye Yohana ngo: ”Zamuka uze hano” ni ryo ririmo kuguhamagara na none muri ibi bihe vya nyuma riti: Zamuka nawe uze hano, nkwereke ibizabaho nyuma y’ivyo (Ivyahishuwe 4: 2). Dufise vyinshi duhishiwe mu bwami bw’ijuru. ”Nimusogongere mumenye yuko Uwiteka agira neza, hahirwa umuhungiraho” (Zaburu 34:9) Abazazagera mu bikari by’Uwiteka bararebesha amaso y’Umwuka ibiri mu bwami bwacu kwa Data kandi bikabaryohera. Ariko buriya byose bitegwa n’ico umuntu wese yahisemo. Yohana yahamagariwe kuzamuka kuko arivyo yari ataramiye kuva kera. Na wowe ubuhisemo wabasha guhagarara muri bamwe bazumva ijwi rizababwira riti: NI MUZE MWEBWE ABO DATA YAHAY’UMUGISHA, MURAGWE UBWAMI BWABATUNGANIRIJWE UHEREYE KU KUREMWA KW’ISI (MATAYO 25: 34).

    Mbese muri iki gitaramo har’ubwo wumvise ko wipfuza kuzamuka nkuko njye narimo kuvyiyumvamo igihe navyandikaga?

    Imana iguhe umugisha!

    Umusaza Miburo.

    Like or Dislike: Thumb up 2 Thumb down 0

  51. janvier says:

    Ndabasuhuje nanjye kandi nshimira Miburo kongera kwitanga. Mfite byinshi nshima kubera ko igitabo cy’ivyahishuwe kirakomeye gusobanukirwa kereka uwegereye Umwuka w’Imana koko.

    Bwana Miburo, iyaba byashobokaga nk’uko ubivuze ukajya wandika muri paragraphes nto ntoya kuko iyo bibaye byinshi hari igihe bishobora kutumvwa neza.

    Imana ibarinde.

    Like or Dislike: Thumb up 2 Thumb down 0

  52. Haciye igihe kirekire narahagaritse ibitaramo vyerekeranye no kwiga igitabo c’ivyahishuwe, kuri uru ruganiriro, kuko vyagez’aho binanira kinjira kuri iyi blog. Ngize amahirwe uyu musi birankundiye, none nashaka kumenyesha abashaka kwiga no gusobanukirwa iki gitabo,bashobora gusoma ivyigisho vyose kuri http://paroissetwihane.unblog.fr. Igitabo cose carasobanuwe kuri iyo blog, kandi ni vyankundira nzagishira kuri iyi blog ya ishimwe, kugirango abana b’Imana bagisome.

    Ndasavye imbabazi mwene Data Janvier, kugirango ntiyibaze ko ndimo kwamamaza iyindi site kuri site ye, kuko nta bundi buryo nabonye bwo kubamenyesha ko nakomeje uwo murimo. Vyantwaye hafi imyaka ibiri, ariko naraye nkirangije cose.

    Imana ikomeze kubagirira neza.

    Umusaza Miburo.

    Like or Dislike: Thumb up 2 Thumb down 0

  53. nemeyimana fiacre says:

    Ndababayeee ariko mbabajwen’ishyaka ny’umurimo w’imana kuko kubura iki ni ukuri ni ukubura ikintu gikomeye mubuzima. nyabuna mukoreshe ibishoboka byose tuzakomeze kukinbona kuri iyi site y’iwacu

    Like or Dislike: Thumb up 1 Thumb down 0

    • Avatar of Janvier M Janvier M says:

      Cher Fiacre, tuzakomeza tugerageze na Miburo (kuko niwe ubidufashamo cyane). Hari n’izindi nyandiko zinyuranye. Turi kumwe rwose!

      Well-loved. Like or Dislike: Thumb up 5 Thumb down 0

  54. Haciye igihe kirekire ntashobora kuganira n’abantu kuri uru rubuga. Nagerageje kenshi ndetse biranga birananirana. Ubu rero nashaka kubaha ivyasigaye ku byigisho vy’Igitabo c’Ibyahishuwe. Murakoze.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  55. IGITARAMO CA CUMI
    Iman’ihimbazwe cyane kuko noneho birankundiye. Ngira ngo nkomereze aho nari ngeze mu mwaka w’2008.

    Ibi byigisho biragaragara kuri site ya Paroisse TWIHANE, adresse yayo iragaragara hariya hejuru, mu vyo nanditse ngaragaza akababaro nagize ko kudashobora kwinjira kuri site.

    Murakoze.

    IVYAHISHUWE 4: 4-11
    YOHANI YEREKWA INTEBE Y’UBWAMI (II)

    Iyo ntebe yari igoswe n’izindi ntebe makumy’abiri n’enye. Kuri izo ntebe mbona abakuru makumyabiri na bane bicayeho bambaye imyenda yera, no ku mitwe yabo bari bambaye amakamba y’inzahabu. Kuri ya ntebe y’ubwami haturukaga imiravyo n’amajwi no guhinda kw’inkuba, kandi amatabaza (amatara) arindwi yaka umuriro yamurikiraga imbere y’iyo ntebe. Ayo matabaza niyo Myuka irindwi y’Imana. Imbere y’iyo ntebe hariho igisa n’inyanja y’ibirahuri isa n’isarabgayi, kandi hagati y’iyo ntebe no kuyizenguruka hari ibizima bine vyuzuye amaso imbere n’inyuma. Ikizima ca mbere casaga n’intare, icya kabiri gisa n’ikimasa, icya gatatu cyari gifite mu maso hasa n’ah’umuntu, naho icya kane cyasaga n’ikizu kiguruka (inkona iguruka). Ibyo bizima uko ari bine byari bifite amababa atandatu atandatu, byuzuye amaso impande zose no mu nda. Ntibiruhuka ku manywa na nijoro ah’ubwo bihora bivuga biti: Uwera, Uwera, Uwera, ni we Mana Ishoboravyose, niyo yahozeho, kandi iriho kandi izahoraho.

    Iyo ibyo bizima bihaye Iyicara kuri ya ntebe iteka ryose, icyubahiro no guhimbazwa n’ishimwe, ba bakuru makumyabiri na bane bikubit’imbere y’Iyicara kuri ya Ntebe bakaramya Ihoraho iteka ryose, bakajugunya amakamba yabo imbere y’iyo ntebe bavuga bati: ”Mwami wacu Mana yacu, ukwiriye guhabga icyubahiro no guhimbazwa n’ubutware koko, kuko ari wowe waremye byose. Igituma biriho kandi icyatumye biremwa n’uko wabishatse (Ivyahishuwe 4: 4-11).

    Iyo ntebe y’Imana, ni yo ntebe y’imbabazi, aho jewe na wewe dutegerezwa kwama duhanze amaso, dusenga twerekezayo imitima n’ibiganza vyacu: Dore nkuko amaso y’abagaragu bayahanga ukuboko kwa shebuja, nk’uko amaso y’umuja ayahanga ukuboko kwa nyirabuja, niko n’amaso yacu tuyahanga Uwiteka Imana yacu kugeza aho azatubabarira (Zaburi 123: 2). N’uko rero twegere intebe y’ubuntu tudatinya kugirango tubabarirwe, tubone ubuntu bwo kudufasha mu gihe gikwiriye (Abaheburayo 4: 16).

    Iyi ntebe ikwiye kuduter’umunezero cane, kuko uwiyicayeho afitaniye ubucuti bukomeye na twebwe, N’ubwo vyagenda bite, ntiyaduhemukira. Erega uwutanga ubwenegihugu bwo mw’ijuru ni mwene wacu, niwe ashinzwe kweza bene se. Twebwe dukwiye gukorana ibyishimo n’ibyizigiro mu Mwami Yesu, ” kuko uweza n’abezwa bose bakomoka kur’Umwe (kuri Imwe), nico gituma adakorwa n’isoni zo kubita bene Se ati: Nzabwira bene Data izina ryawe, nkuririmbire ishimwe hagati y’iteraniro. Kandi ati: Jeho nzayizigira (nzayiringira), kandi ati: Dore ndi hano, jyewe n’abana wampaye. N’uko rero nkuko abana bahuje umubiri n’amaraso, niko nawe yahuje ibyo nabo, kugirango urupfu rwe aruhinduze ubusa ufite ubutware bw’urupfu ari we Satani, kugirango akure mu buja abahoze ar’abaja bo gutinya urupfu mu kubaho kwabo kose. Kandi tuzi yuko atari abamarayika yatabaye, keretse uruvyaro rwa Aburahamu (Abaheburayo 2: 12-16). Twebwe ni twe ruvyaro rw’Aburahamu n’aho tuvuga ikirundi n,ikinyarwanda, dore aho akabanga kacu na Kristo kari: Mbese ivyanditswe bimuvuga iki? Ntibivuga ngo: Aburahamu yizeye Imana, noneho bimubarwaho (bimuharurwako) nko gukiranuka? (kugororoka?). Icyakora ntobyanditswe ku bwe ko vyamubazwe ho (vyamuharuweko) nko gukiranuka (kugororoka), ah’ubwo ni ku bwacu, abazobiheshwa n,ujko twizeye Iyazuye Yesu Umwami wacu mubapfuye watangiwe (yatanzwe kubw’) ibicumuro vyacu akazurwa kugira ngo dutsindishirizwe (dutsindanishirizwe). N,uko rero ubwo twatsindishirijwe no kwizera, dufite amahoro ku Mana kubw’Umwami wacu Yesu-Kristo, wadushikirije (yadushikirije )ubu buntu dushikamyemwo ku bwo kwizera ngo tubone uko twishimira ibyiringiro byo kuzabona ubwiza bw’Imana (Abaroma 4: 3, 23-5: 2). Kuko ubwo yababajwe no kugeragezwa ubwe, abasha no gutabara abageragezwa bose (Abaheburayo 2: 18), n’ukuvuga jewe na wewe. Yageragejwe uburyo bwose nka twe, keretse yuko atigeze akora icaha (Abaheburayo 4: 15). Uwu aratahura neza ingorane z’abagabo n’abagore, z’abasore n’inkumi, z’impfuvyi n’abapfakazi, z’abakire n’abakene, kuko yabanye nabo… Ndetse yabaye n’impunzi nawe mu gihugu atari ic’ amavukiro (Matayo 2: 13-15). Yarahungutse nkuko bamwe bahungutse basubira i wabo, ndetse abavyeyi biwe batinya ko n’abategetsi bohava babamerera nabi (Matayo 2: 19-23). N’Imana ikwiranye natwe, s’ikigirwamana, ni we Emmanueli, atuzi neza. Natwe dukwiye kwitaho kumumenya…

    INSOBANURO Y’IBINTU BIMWE YOHANA YABONYE HAFI YA YA NTEBE

    Abakuru makumyabiri na bane. Mu yandi majambo ni abasaza, canke abahumure, inararibonye, abakurambere mirongw’ibiri na bane (mu kirundi. Ariko se aba basaza bo bavuye he? Bavuye muri bene wacu­. Biragargara neza kuko ku mitwe yabo bari bambaye amakamba canke ingori, ibitsibo (Ivyahishuwe 4:4). Bibiliya yerekana neza ko ikamba ari ikimentetso c’intsinzi: Umuntu wese arushanwa yirinda muri vyose. Abandi bagenzereza batyo kugirango bahabwe ikamba ryangirika, naho twebwe tugenzereza durtyo kugirango duhabwe iritangirika <> (1Abakorinto 9: 25). Narwanye intambara nziza, narangije urugendo, narinze ivyo kwizera. Ibisigaye mbikiwe ikamba ry’ubugingo iryo umwami utabera azampa kuri urya musi, nyamara si jye jenyine, ah’ubwo n’ abakunze kuboneka kwe bose (2Timoteo 4: 7-8). Hahirwa umuntu yihanganira ibimugerageza, kuko namara kwemerwa, azahabwa ikamba ry’ubugingo, iryo Imana yasezeraniye abayikunda (Yakobo 1: 12). Ariko uje ukiranuka ugeze ku gupfa, nanjye nzaguha ikamba ry’ubugingo (Ivyahishuwe 2: 10).

    Aba basaza mirongw’ibiri na bane ni bene wacu, kuko iyo ntsinzi ibahesha ayo makamba, yavuye mu ntambara bagwaniye muri iyi si yacu, intambara yo kwihana icaha. Ariko bategerejwe kurindira igitambo (ikimazi) c’ukuri arico rwa rupfu rwa Kristo, kugirango bikunkumure umukungugu, bave mu bapfuye. Bibiliya iti: ”Yesu yongera kuvuga n’ijwi rirenga, aracikana (aratanga). Umwenda wari ukingiriye ahera cyane utabukamo kabiri, utangirira hejuru ukageza hasi, isi iratigita, ibitare birameneka, ibituro (imva) birakinguka, intumbi nyinshi z’abera bari barasinziriye zirazurwa bava mu bituro, maze amaze kuzurwa binjira mu murwa wera babonekera benshi (Matayo 27: 50-53). None se abo bantu bazutse bahavuye berekeza he? Bazamuwe mw’ijuru hamwe na Yesu. Nico gituma ivuga ngo: Amaze kuzamuka mu ijuru ajyana iminyago (imbohe) myinshi (Abefeso 4:8). Navuze ko abo bantu ko ari bene wacu. Bibiliya ihamya ko bari abantu b’abacumuzi nka twe, mugabo bagwana intambara yo kwihana, ariko ngo bari abagome. Bibiliya irabinuga neza iti: ” Urazamutse ujya hejuru ujanye iminyago (imbohe), uherewe impano hagati y’ abantu, ni koko uziherewe hagati y’abagome nabo, kugirango Uwiteka Imana ibane nabo (Zaburi 68: 19). Jewe na wewe, tuzabayo, reka duce bugufi twisunge Kristu. Kuba n’abagome bahagera, Eliya na Mose bakahagera, n’ibintu vy’ukuri bitwemrza ko natwe turi munzira yo kuhagera. Ndetse handi hato tuzahatambagira.

    Amatara indwi arizo Mpwemu z’Imana: Bisobanura ko ariho Sôko y’Uguhoraho kw’Iman’Ihoraho, Isôko y’imigisha. Izi mpwemu indwi z’Imana, n’Imana nyene. Muri Yesaya haravuga neza iyo myuka irindwi (impwemu ndwi): 1. Umwuka w’Uwiteka, 2 Umwuka w’ubwenge, 3 Umwuka w’ubuhanga, 4 Umwuka wo kuja inama, 5 umwuka w’imbaraga, 6 Umwuka wo kumenya Uwiteka, 7 Umwuka wo kwibaha Uwiteka ( Yesaya 11:2). Icampa uyu musi mwese musoma ubu butumwa bwiza mu kuzura izo Mpwemu ndwi z’Imana!!!. Imana ikabamurikira n’umuco uva kuri ya matara, kubw’ ijambo ryayo! Soma Zaburi 119: 105

    Mu cigisho kizokurikira, tuziga ivyerekeye ya nyanja y’ibirahure, vya bizima bine bifite amaso impande zose. Murarike benshi rero tuze twigire hamwe! Mbifurije amahoro n’imigisha biva kuri ya ntebe y’ubuntu, kubwa Yesu-Kristu umwami wacu, Amen.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    • Muri iki gitaramo ca 10 kivugaIvyahishuwe 4: 4-11, mu gice kitangurwa n’umutwe w’amajambo ngo:INSOBANURO Y’IBINTU BIMWE BIMWE YOHANA YABONYE HAFI Y’INTEBE, harimwo ijambo mukwiye kwitondera: Aho muza kubona handitswe ngo ”intimbi”, mwingane musome ”intumbi”.

      Murakoze

      Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  56. IGITARAMO CYA CUMI NA RIMWE

    IVYAHISHUWE 4: 6-8
    YOHANA YEREKWA INTEBE Y’UBWAMI (III)

    Imbere y’iyo ntebe hariho igisa n’inyanja y’ibirahure isa n’isarabgayi, kandi hagati y’iyo ntebe no kuyizenguruka hari ibizima bine byuzuye amaso imbere n’inyuma. Ikizima cya mbere cyasaga n’intare, icya kabiri gisa n’ikimasa, icya gatatu cyari gifite mu maso hasa n, ah’umuntu, naho icya kane casa n’ikizu kiguruka.

    Uyu musi ndashaka ngo tuvugane ku vyerekeye iyo nyanja y’ibirahure n’ivyo bizima bine. Mu vyigisho biheruka, twabonye kenshi ko amazi cyangwa ikiyaga, bigereranywa n’abantu. Hamwe na hamwe ndetse bavuga uruzi (Ivyahuwe 16: 12). Ibirahure birabonerana. N’ukuvuga ko ata muntu n’umwe ashoboye guhisha ikintu na kimwe imbere y’Imana Data wa twese n’Umwana wayo. Aho Imana yicaye ku ntebe yayo ibona vyose, nta bintu bikorerwa mu kinyegero ngo ibiyoberwe. Erega buriya ngo ” amaso y’Uwiteka aba hose, yitegereza ababi n’abeza” (Imigani 15:3). Zaburi ya Dawidi iti:” Ndahungira Umwuka wawe he? Nahungira mu maso hawe he? Nazamuka nkaja mw’ijuru uriyo, nasasa uburiri bwanje i kuzimu uri yo. Nakwenda amababa y’umuseke, ngatura ku mpera y’inyanja, aho naho ukuboko kwawe kwahanshorerera, ukuboko kwawe kw’i buryo kwahamfatira. Nakwibwira nti: Ni ukuri umwijima ni wo uri buntwikire, umucyo ungose uhinduke ijoro, n’umwijima ntugira ic’uguhisha, ah’ubwo ijoro ryaka nk’umurango (riva nk’amanywa), umwijima n’umuco kuri wowe ni kimwe (Zaburi 139: 7-12) Soma na none: Umubwiriza 12: 14 na Luka 12: 1-3.

    Ubusobanuro bw’ ibi bizima bine byuzuye amaso imbere n’inyuma burafitaniye isano n’iyo nyanja y’ibirahure. Kugira amaso imbere n’inyuma bosobanurwa ngo bifise ububasha bwo kubona vyose. Umuhanuzi Ezekiyeli yaravyeretswe nawe. Abivuga mu mvugo ye, akavyita Abamarayika b’abakerubi, avugako bari bafite amaso impande zose. Maze ngiye kubona mbona umuyaga w’ishuheri, uje uturutse i kasikazi, igicu ca rukokoma gishibagura umuriro gikikijwe n’umuco w’itangaza, kandi hagati y’uwo muriro haturukaga ibara nk’iry’umuringa ukubye. Muri wo hagati haturutsemo ishusho y’ibizima bine kandi uku niko byasaga: byari bifite ishusho nk’iy’umuntu, kandi buri kimwe cari gifite mu maso hane, buri kimwe cari gifite n’amababa ane(Ezekiyeli 1: 4-6).

    Dusabe Umwami Yesu kugirango duhabwe ubuntu bwo kuba abantu b’abizigirwa, badakoza isoni umurimo w’Imana mu bapagani. Kuko buriya ivyo tuvuga vyose n’ivyo dukora, abo hanze baratureba, Imana iratureba, kandi n’abamarayika baratureba, kuko twahindutse ibishungero by’ab’isi, n’ivy’abamarayika, n’abantu (1Abakorinto 4: 9). Inyigisho y’ ivyo bizima bine yagomvye kudukebura tukisubirako, abanyarwanda baravuga ngo: ”tukikubita agashi”

    Ubuntu bw’Umwami Yesu bubane na mwebwe mwese! Amen

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  57. IGITARAMO CYA CUMI NA BIBIRI

    DUSENGE:Ni vyiza kugushima Nyagasani Mana ihoraho iteka ryose. Ubu ko tugiye kwiga uku kumeneka kw’ibi bimenyetso vyo mu Gitabo c’Ivyahishuwe, udukingure umutima kugirango twumve kandi turyoherwe n’amajambo yawe. Twipfuza kuzabana nawe i buziraherezo, aho tuzabona umwami wacu Yesu-Kristu amaso mu yandi. Turakwingize uzatugeze kuri iyo ntego, mw’izina ry’uwo Yesu-Kristu, umucunguzi wacu. Amen

    IVYAHISHUWE 5: 1-5
    Mbonana Iyicaye kuri ya ntebe igitabo mu kuboko kw’iburyo cyanditswe imbere n’inyuma, kandi gifatanishijwe ibimenyetso birindwi by’ubushishi (ishashara). Mbona marayika ukomeye abaririza (abaza) n’ijwi rirenga ati: ”Ni nde ukwiriye kubumbura kiriya gitabo no kumena ibimenyetso bigifatanije? Ntihagira uwo mu ijuru cyangwa uwo mu isi cyangwa uw’ikuzimu ubasha kubumbura icyo gitabo, cyangwa kukireba. Umwe muri ba bakuru arambwira ati: ”Wirira dore Intare yo mu muryango wa Yuda n’Igishyitsi cya Dawidi aranesheje, ngo abumbure igitabo amene ibimenyetso birindwi bigifatanije” (Ivyahishuwe 5: 1-5)

    Ndagerageza kuvanga n’ikirundi cinshi muri iki cigisho, kuko biraboneka ko abarundi biza kubagora gutahura neza aya majambo tumaze gusoma mu Vyahishuwe 5: 1-5. Barundi bene Data, sindabibagiye!!!

    Iki cigisho kizatujana kitugeze ku gice c’umunani, kuko niho ikimenyetso c’indwi kizamenekera. Birumvikana neza ko Intare yo mu muryango wa Yuda ari we Munago mu nzu ya Dawudi, ni Yesu-Kristo. Niwe akwiriye kubumbura igitabo kifatatanishijwe ibimenyetso indwi vy’ishashara. Ico gitabo gifatanijwe n’ibimenyetso indwi kirimwo amabanga y’ivyabaye muri vya bihe indwi vyagenewe ubuzima bw’ishengero, na vyo n’ibi:

    Ikimenyetso cya mbere gitekeye ivyabaye mu gihe c’Ishengero rya Efeso: mu gihe c’Intumwa: 31-100

    Ikimenyetso cya kabiri gitekeye ivyabaye mu gihe c’ishengero ry’i Simuruna, ari ryo shengero ryo mugihe c’akaga kabi: 101-313

    Ikimenyetso cya gatatu gitekeye ivyabaye mu gihe cy’Ishengero ry’i Perugamo, ariryo Shengero ry’ubwirasi ryashizwe hejuru cyane n’abami n’abanyedini, rigakorera ivya mfurambi intore z’Imana: 313-538

    Ikimenyetso cya kane gitekeye ivyabaye mu gihe c’Ishengero rya Tuwatira ryakoze imirimo myinshi myiza, ariko ribonekamwo abigisha b’ibinyoma banse kwiyambura ubugome bw’i Perugamo: 538-1517

    Ikimenyetso cya gatanu gitekeye ivyabaye mu gihe c’Ishengero ry’i Sarudi aho ishengero ryari risigaye ryarahes’umugongo, mu gihe ryabwirwa ngo: Bakubon’ugenda naho ur’umupfu (Ivyahishuwe 3:1): 1517-755

    Ikimenyetso cya gatandatui co gitekeye ivyabaye mu mperuka z’ishengero ry’i Sarudi, kigakubakuba ivya Filadelufiya n’ivy’i Laodokeya, ku buryo hariho na bimwe bitararanguka vyo muri ico kimenyetso cya gatandatu (1755- kugeza kw’iherezo ry’imbabazi. Kirangije kumeneka, hazoba hageze ko Kristu aza kujana itorero (ishengero) ryiwe

    Ikimenyetso c’indwi rero gituma haba agacerere (ituze), kuko abari mw’ijuru bose basohotse bakurikiye umukwe aje mu bugeni kuri wa musi wera (mweranda) wo kugaruka kwa Kristo no gutangura wa musi mukuru w’imyak’igihumbi. Ni bwo bukwe bw’Umwana w’Intama buvugwa mu Vyahishuwe 19: 7 kugera kuri 22: 17.

    Buriya ngo uwutarukuyagiye aba arugusiganye! Reka mbanyurizemo muri make uko ivyo bimenyetso vyamenetse, ibitarameneka navyo tuzaba tureba uko bizaba ni vyashika tukiri bazima. Bitabaye ivyo naho tuzareba Yesu mu bwiza bwiwe ni yaza kudutora, ivyo bizatuma twishima ivyishimo vyuzuye.

    Uyu musi ndabaha umusogongero (imponjo), n’ukuvuga ko nza gusobanura ukuntu ikimenyetso ca mbere camenetse, ariko mu misi ya vuba nzokomeza mbereka n’ukuntu Intare yo munzu ya Yuda, ari we Yesu, yamenye n’ibindi bimenyetso. N’ibitarameneka bizomeneka, rindira tuzobibona. Guma muri Yesu gusa. Erega ivyo mbabwira s’ibigambogambo vy’amangetengete y’ab’isi, ah’ubwo: Nzahagarara hejuru y’umunara aho ndindira, kandi nzarangaguza ndeba aho ari numve ico ambwira… Maze Uwiteka aransubiza ati:” Andika ivyerekanywe ubigaragaze ku mbaho, kugirango ubisomye abyihutire. Kuko ibyerekanywe bifite igihe byategekewe, ntibizatinda kukigeraho, kandi ntibizabeshya, n’aho vyatinda ubitegereze, kuko kuza ko bizaza ntibizahera (Habakuki 2: 1-3)

    Muri maso ? Raba rero ukumeneka kw’ikimenyetso ca mbere:

    N’uko mbona Umwana w’Intama amena kimwe muri ivyo bimenyetso birindwi bifatanije ca gitabo, numva kimwe muri vya bizima bine kivuga ijwi nk’iry’inkuba kiti ngw’ino. Ngiye kubona mbona ifarashi y’umweru (ifarasi yera), kandi uwuyicayeko yar’afite umuheto, ahabwa ikamba (ahabwa urugori, igitsibo), n’uko agenda anesha, kandi ngo ahore anesha.

    Dufise amasezerano meza ko uburakari bw’Uhoraho bukongerezwa ku bungeri (buragurumana nk’umuriro ku bungere), kandi ko azohana amasekurume y’ihene (amasuguru). Ibi bivuga ko ata mupasitori cyangwa uwariwe wese yar’akwiye gufata itorero ry’Imana uko yishakiye, yaba n’umutegetsi wa Leta. Muri ayo masezerano turasoma ngo: Kuko Uwiteka Nyir’ingabo aje gusura umukumbi we ariwo (ubusho bwiwe ari bwo) nzu ya Yuda, azabahindukira nk’ifarasi ye nziza mu ntambara (Zakariya 10: 3). N’uko rero ukumeneka kw’iki kimenyetso cya mbere, kugaragaza ibihe vyiza vy’intsinzi y’itorero, mu gihe c’intumwa aho zakorana umwete no kwitanga, zifashijwe n’abandi bakristu b’inyankamugayo, badatinya ibikangisho vy’abagaragu ba Shitani. Isengesho ry’izo ntwari z’Imana riravyerekana ngo: Kandi none Mwami Mana, reba ibikangisho vyabo, uhe abagaragu bawe kuvuga ijambo ryawe bashize amanga (batagira ubwoba) rwose, urambure ukuboko kwawe(uramvure ukuboko kwawe) kugirango gukize, gukore n’ibimenyetso n’ibitangaza, mw’izina ry’umugaragu (umusavyi) wawe wera Yesu” (Ivyakozwe n’Intumwa 4: 29-31.

    Soma icigisho cerekeranye n’ishengero co muri Efeso nkuko twacigiye hamwe mu kwezi kwa 2/2009: http://paroissetwihane.unblog.fr/2009/o2/10

    Iri shengero ryarwanye urugamba rwiza rirarunesha kuko ryari rishimikiye kuri Kristu neza neza, ingorane ntizaritera ubwoba. Rigereranywa n’ifarasi y’igitare (yera). Ni ryo torero ubuhanuzi buvuga muri aya magambo ngo: Uruta ubwiza abana b’abantu, ubukundiririza (ubutore) busutswe ku minwa yawe, ni co cyatumye Uwiteka Imana yawe iguha umugisha w’iteka. Wa ntwari we, ambara inkota yawe ku itako, ambara ubwiza bwawe n’icyubahiro cawe. Ugendane icyubahiro uri kw’ifarashi uneshe, urengere ukuri n’ubugwaneza no gukiranuka, ukuboko kwawe kw’iburyo kukwigishe ibitey’ubwoba. Imyambi yawe irartyaye, amahanga agwa hasi imbere yawe, imyampi yawe iri mu mitima y’ababisha bawe (Zaburi 45: 3-6).

    Kugera kuri uyu musi wa none, uwitwaje umuheto m’imyampi nkuko abakristo ba mbere babigenjeje, niwe akorer’Imana agashimwa akanesha, kuko amabingira(amasega) n’ubu ariho, ashaka kurya intama z’Imana nka ba Herodi. Nkako, Ivyanditswe bivuga ngo: Uwitwaje umuheto n’imyambi, niwe uzahagera, kuko igihugu cyose kizaba ari imifatangwe n’amahwa gusa (Yesaya 7: 24).

    Ariko se nk’ubu Yesu na Petero na Paulo bagarutse, mbese basanga itorero rigihagaze bwuma n’imiheto n’imyampi mu buryo bw’ Umwuka? Weho se ku giti cawe, bimeze bite la?

    Mbasengera nanjye nisengera kugirango umwanzi kirogoya adutegerejeh’urwitwazo, ashaka aho yahera ngo aturas’imyambi ye, n’abura aho ahera akorwe n’ikimwaro. Erega dutwikiriwe n’amaraso ya Yesu, ni yo aduha imbaraga. Kanguka dukomez’urugamba, Yes’ari hafi kuza!

    Tuzareba ibindi bimenyetso uko vyamenetse, mu vyigisho bizakurikiraho!

    Miburo Balthasar

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    • Icigisho kigiye gukurikiraho gisa naho kirimo gusobanura ku Vyahishuwe 17: 1-6. Bitewe n’uko nja nimura ibi vyigisho ku murongo mbizana kuri site ya ishimwe.com, sinibuka neza icatumye ndacita ngo ni TWIGE IVYAHISHUWE 5 (2). Kuko ndareba ngasanga ntugifitaniye isano n’igice ca 5 c’Igitabo c’Ivyahishuwe. Icyakora inyigisho ziri muri cyo, zose n’ukuri, kandi tuzazigarukaho kenshi mu vyigisho bizakurikiraho.

      Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  58. TWIGE IVYAHISHUWE 5 (2)
    TWIGE NEZA RYA ZINA RYA WA MUGORE W’INDAYA. NGO NI BABULONI

    Babuloni n’izina ryakomotse mu rurimi rwa kera rw’ikiarameya (Araméen mu gifransa), ryavuga ngo BAB-ILU=irembo ry’Imana imwe. Noneho muri ico gisagara citiriwe irembo ry’Iman’imwe, hageze igihe ubupagani buragwira, imana ziba ubuhojojo. Nibwo bahavuye bahita: BAB-ILANI, risobanura ngo: irembo ry’imana nyinshi. Ni nka kurya mu giswahili, ubwira umuntu uti Karibu, ariko iyo ari benshi uvuga ngo Karibuni. No mu ruvangatiranye rw’amadini, buri wese asenga ibimuhaye uburyo ariko bose bakiyitirira imana imwe. Muzokwumva benshi baharaye kuvuga ngo kw’isi hari amadini makuru atatu yemera guseng’Imana imwe, ngo n’abayuda, abakristo, n’abaisilamu. Abo bantu murabitondera!!! Imana ntiyoboye amadini atandukanye, Imana iyoboye igihugu cayo, ubwoko bwayo(1Petero 2:9-12, n’ivyakozwe n’intumwa 17: 29. Ibigirwamana vyakomotse i Roma vyiganje muri urwo ruvangatiranye rw’ amadini: Hostiya yerekana ishusho y’izuba, niyo bita ngo n’umubiri wa Kristu, ariko nayo yakomotse mu gusenga izuba kw’abapagani. Yesu ntiyigeze avugako azoza mu bishusho vy’umukate n’umuvinyu, yavuze gusa ko ari urwibutso: Ivyo murabigira munyibuka(Luka 22: 19). Kuko igihe cose murya kuri uyo mutsima kandi mukanywera kuri ico gikombe, muba mwibutsa urupfu rw’umwami, gushika aho azogarukira (1Abakorinto 11:26). Bo bakubwira ko mi misa, ngo Padiri ashobora kurema uwamuremye. Hari n’abapasitori benshi bemera ko mw’igabura ryera ari ko biri. Ariko Bibiliya ivuga ko ari urwibutso. Guhezagira umukate n’umuvinyu n’ibanga rihambaye, ariko Yesu ntiyavuze ko azoza gupfira ukundi kuri altari zacu. N’URWIBUTSO GUSA!!!

    Ivya Noheli, n’imisi mikuru inyuranye nka Asomusiyo, ikarema, musi w’iminyota, ubushikiro n,ibindi. Ivyo guhindura amazina y’imisi n’amezi, ubwo bwose n’ubuyobe bw’i Babuloni. Soma neza Daniyeli 7: 25. Uti gute: Dimanche ari yo Sun day=Umusi w’izuba, Lundi=lunadie(mugitaliano no mukilatini), umusi w’ukwezi, kuko ukwezi bakwitirira umwamikazi w’izuba. N’inkuru ndede ikomoka kuri Nimurodi (Itanguriro 10: 8-10) Uyu niwe yabanje kuba umwami w’i Babel (nico kimwe na Bab-ilu), yahavuye iba Bab-ilan(aryo twita Babuloni.). Turaza kuraba iyindi misi hepfo gato.

    Nimurodi yarapfuye, abapfumu bararagura ngo imana zamujanye mu zuba. Umwamikazi wiwe Tamuzi ngo zamujanye mu kwezi. Uwo Tamuzi ni we yitwa ahandi ngo ni Ashera, mu bazungu henshi yitwa Ishtar(Abacamanza 2: 13, 1Abami 16:33). Ashera baramwita kandi umwamikazi wo mw’ijuru kuko bahora bamwambaza, dayimoni agakora ibitangaza bakavyitirira umwamikazi wo mw’ijuru (Yeremiya 44 :15-20). Kuko abapagani bamye bushimiye cyane uwo mwamikazi wo mw’ijuru (Yeremiya 7: 17-18). Burya iyo bavuze ngo Mariya arabonekera abantu, n’uwo mudayimoni yamye atombokesha abafise imitima ihuha kuva na kera, n’imbere y’uko Mariya avuka, yamye yiyerekana akora ibitangaza. Paulo araburira ishengero ry’Imana ko uwo mudayimoni azobonekera abantu, agakora n’ibimenyetso bitangaje, kandi abadashinze ibirenge vyabo mu Vyanditwe Vyera bazokurikira ayo mayobera, bemere ngo ni Mariya yabonetse! Si we ni dayimon (Soma 2Abatesalonike 2: 9-12)

    Ishengero ry’i Roma ryazanye inyigisho zo gushemeza Mariya nk’umwamikazi wo mw’ijuru ku buryo bwa gikristo budafudutse neza, bw’ikinyoma. Kwari ukugirango babashe kugumya abapagani ngo ntibabacike; kuko mu bapagani harimwo n’abatunzi binjiza amahera menshi mw’ishengero da!!!! Kuko ubutunzi bwose n’igitinyiro iri shengero ry’i Roma rifise, bikomoka kw’iragi ryasigiwe n’umwami w’abami Konstantino ariko naho nyene ngo hoba harimwo ivyo bafashe mu buryarya!

    Dukomeje ku by’imisi, mardi(=ku wa 3 wa Leta), wari umusi wi gusenga inyenyeri ”mars”, mercredi(ku wa 4 wa Leta, kwari ugusenga mercure; jeudi (ku wa 5 wa leta kwari gusenga Jupiter; vendredi, kwari ugusenga Venus; samedi, ni Saturne. Burya na Pasika batwereka siyo, Pasika nyayo yo muri Bibliya n’iy’Abayuda. Iyi y’abakristo yazanywe n’abapadiri batsinzwe n’ubupagani, bayishira mu guhe cashinzwe co kwigina ca kigirwamana Ashera canke Istar. Niho hakomotse iri zina rya Pasika y’abagatorika, yemewe n’abaporo mu binyoma ngo: Easter, Oester mu kidagi. Uraraba neza n’iyo bayandika mu gifransa bandika no ”Pâques” ariko muri Bibliya Yera mu gifransa bandika ”Pâque” nta ”s”

    Ubundi Babuloni no mu giheburayo bivuga ngo urudubi, akaduruvayo mugani w’Abanyarwanda.

    Bibiliya ivuga ko iyo ndaya iborewe amaraso y’abera: Kuva igihe ishengero ry’i Roma ryiha ivyo kugeseza abatemera inyigisho za Papa, ntiryigeze ryihana ngo ryemere icaha, n’ubu mu bitabo vyabo biracanditswe kwa kundi. Barindiriye ko igihe gisubira kuba ciza, noneho ngo ni basubira gutegeka ibihugu n’amadini, bazokora amarorerwa nka mbere. Iciza cyavyo n’uko naho abategetsi b’isi bobashigikira, nta maraso yomeneka nk’aya mbere. Kuki? Kuko amaraso ya mbere Uhoraho yemeye ko ameneka ngo abe imbuto zavuyemwo iri shengero rya kino gihe. Muri iki gihe ca nyuma Marayika azorwana akize abana b’Imana(Daniyeli 12: 1), Yesu azoza mugihe intambara izoba yananiranye, atware aberanda biwe, abansi biwe bahone mu kanya gato, Halleluya! (Malaki 4:1-3)

    Ibi biratangaje. Kandi nawe biragutangaza nka Yohani ariko n’ukuri! Soma neza Daniyeli 7: 25-27, harakumara agahinda.

    Komeza amategeko y’Imana, ntuteshwe indaha n’ibikungero. Ishengero ryawe ukwiye kurarikiramwo incuti n’abagenzi n’ishengero ry’abasigaye, bitondera amategeko y’Imana, bashinga intahe nk’abagabo nk’uko Yesu yabigenjeje.(Ivyahishuwe 12: 17). Amen.

    Abenshi bishize mwo ngo abantu bose bigisha ubu butumwa bategerezwa kuba bazwi mu gitabo c’Abadivantiste. Ntabwo ari ukuri. Ica ngombwa n’uko ukuri kuvugwa. Iyo tudatandukanye mu nyigisho, tuba turi bamwe neza. Si ngombwa ko turindira guhabwa uruhusha n’abapasitori, kandi Umwami amaze kutwereka aho dukora. Bibaye ngombwa ko pasitori aza kudufasha, Imana izomuturungikira. Ikindi burya ingabire y’ubupasitori itangwa na Mpwemu. Iyo ugiye kubwiriza ubu butumwa, ukwumva ko witaye kubo wigisha nk’intama ushinzwe, uba uri umwungere ku bwa Mpwemu w’Imana, komereza ngaho. Ubundi dukomeje kurindira abapasitori bavyigiye ntaco twokora.

    Dusenge: Duhe umugisha wawe Data, utwigishe guca ubwenge muri yi si yuzuye mwo uburyarya bw’umwansi. Utuyoboze Mpwemu wawe mu nzira itunganye, mw’izina ryera rya Yesu. Amen

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

    • IGITARAMO CA CUMI NA BINE (1)

      Mu cigisho giheruka, nabemereye ko tuzorabira hamwe ukuntu ibimenyetso vyamenetse. Ni mube maso tubanze tunoganze neza icigisho giheruka, kugirango dushobore gutahura ukumeneka kw’ibindi bimenyetso:

      N’uko mbona Umwana w’Intama w’Imana amena kimwe muri ivyo bimenyetso birindwi bifatanije cya gitabo, numva kimwe muri vya bizima bine kivuga ijwi nk’iry’inkuba kiti: ”Ngw’ino.” Ngiye kubona mbona ifarashi y’umweru (yera), kandi uwuyicayeho yar’afite umuheto, n’uko agenda anesha kandi ngo ahore anesha (Ivyahishuwe 6: 1-2)

      Kugirango dusobanukirwe neza n’ukuntu Umwana w’Intama w’Imana ariwe Yesu yamenye ikimenyetso ca mbere, ingo tubanze dusome muri Zekariya 10:3 ngo: Uburakari bwanje bukongerejwe (Ishavu ryanje ririko rurarurumba kubera) abungere kandi nzahana amasekurume (amasuguru) y’ihene, kuko Uwiteka Nyiringabo (Uhoraho Nyen’ingabo) aje gusura umukumbiwe ariwo (kuramutsa ubusho bwiwe aribwo) nzu ya Yuda., azobahindukira nk’ifarashi ye (yiwe) nziza mu ntambara. Kenshi na kenshi, abahanuzi bagiye bagereranya ubwoko bw’Imana n’amafarasi. Ntibitangaje rero ko aya mafarasi avugwa hano, asobanura imibereho y’itorero (ishengero) ry’Imana. N’uko rero iyi farasi y’umweru isobanura ibihe vya mbere vy’itorero rya Kristu, n’ukuvuga mu gihe co kuva mu mwaka wa 31 kugeza mu mwaka w’100 nyuma ya Kristu. Iryo torero ryabaye agahore, riba ryiza cane, rigenda rikwiza inkuru nziza ya Yesu n’imbaraga kugeza ku mpera y’isi. Niho rero ubuhanuzi burigereranya n’ifarasi y’umweru. Ni naryo Mpwemu Yera yavugiye mu kanwa k’umwami Salomo, muri iyi zaburi ngo: Wa ntwari we, ambara inkota yawe ku itako, ambara ubwiza bwawe n’icubahiro cyawe. Ugendane icyubahiro uri ku ifarashi uneshe, urengere ukuri n’ubugwaneza no gukiranuka (Zaburi 45: 4-5).

      Vyoba vyiza na none musomye ivyo twigeze kwiga mu rwandiko rwandikiwe itorero ryo muri Efeso, muri ca gihe twiga ivyerekeye amabaruwa arindwi yandikiwe amatorero yo muri Aziya. Abatashoboye kubona ico cigisho canke boba batakigifise mu vyuma vyabo murabimenyesha nzokibarungikira.

      Mu cigisho kizokurikira tuzorabira hamwe ukuntu ikimenyetso ca kabiri camenetse.

      Imana ikomeze kubongera imigisha.

      Ndi mwene So mufatanyije intambara muri Kristo

      Miburo Balthasar

      Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  59. IGITARAMO CYA CUMI NA BINE

    TWIGE IVYAHISHUWE 6: 3-8

    UKUMENEKA KW’IKIMENYETSO CA KABIRI, CA GATATU, N’ICA KANE

    3 Umwana w’Intama amenye ikimenyetso ca kabiri, numva ikizima ca kabiri kivuga kiti: ”Ngw’ino”. 4 Nuko haza indi farasi itukura cane, uyicayeho ahabwa gukura amahoro mu isi ngo bicane, kandi ahabwa inkota ndende.

    5 Umwana w’Intama amenye ikimenyetso ca gatatu, numva ikizima ca gatatu kivuga kiti: ”Ngwino”. N’uko ngiye kubona mbona ifarashi y’umukara (yirabura), kandi uwuyicayeho afise urugero rw’indatira (umunzane) mu ntoki ze. 6 Numva hagati y’ivyo bizima bine igisa n’ijwi rivuga riti: Urugero rumwe rw’ingano (ingero imwe y’ingano igurwe) rugurwe idenariyo imwe, n’ingero eshatu za sayiri (z’amasaka) zigurwe idenariyo imwe, ntaho amavuta na vino ntugire ico ubitwara.

    7 Umwana w’Intama amenye ikimenyetso ca kane, numva ijwi ry’ikizima ca kane kivuga kiti: ”Ngw’ino”. 8 N’uko ngiye kubona mbona ifarasi y’igitare igajutse (yiraburaniwe), uwuyicayeho yitwa RUPFU kandi KUZIMU aramukurikira. N,uko bahabwa ubutware bwa kimwe ca kane c’isi (ica kane c’isi), ngo bacicishe inkota n’inzara, n’urupfu, n’ibikoko vyo mw’isi.

    Mu misi ishize twarabonyeko ifarasi y’igitare (yera) yagereranywa n’ibihe vy’itorero rya mbere (mu myaka ya 31-100 nyuma ya Kristu). Ari na vyo bigereranywa ukumenwa kw’kimenyetso ca mbere.

    Ukumenwa kw,ikimenyetso ca kabiri kuvugwa ku mirongo ya 3-4, n’ibihe vy’intambara mbi vyabaye muri iyi si, zitewe n’ugukunda ivy’isi kw’abami b’abaroma. Niho benshi batanguye guhindura inyigisho z,ukuri, bagahata ubwoko bw’Imana ngo bwivange n’abapagani. Inkota, inzara, ingwara mbi nivyo vyari bisigaye birangwa mw’isi. Amaraso yamenetse y’inzirakarengane ni yo agereranywa na ya farasi itukura cane. Erega Paulo yari yaravuze ko nyuma ze, ko hazabaho ibihe vyo kwihakana Imana. Yavuze ati: Nziko nimara kuvaho, amasega (amabingira), azabinjiramwo, ntazababarira umukumbi (intama). Kandi muri mwe hazaduka abantu bavugira ibigoramye, kugirango bibonere abayoboke (Ivyakozwe n’intumwa 20: 29-30). Ibi tumaze kuvuga vyabaye hagati y’imyaka ya 100 na 313 nyuma ya Kristu). Ushaka inkuru irambuye, soma ivyo twize kw’itorero ry’i Simuruna. Fyonda kuri: http://paroissetwihane.unblog.fr/twige-ivyahishuwe-2-8-11

    Ukumeneka kw’ikimenyetso ca gatatu ko kugeranywa n’ifarashi y’umukara (yirabura). N,ukuvuga ibihe bibi biteye isoni n,ukwisonera guke, ivyo abarundi bita agahomerabunwa. Niho iri jambo ry’Imana rivuze ko uwicaye kuri iyo farasi yar’afise umunzane mu ntoke. Vyari bikomeye!!! Ziriya ngero bavuze z’ingano n’amasaka zigura idenariyo rimwe, zisobanura inzara mbi yariho mu vy’Umwuka (mu vya Mpwemu/Mutima Mweranda).Kuko ukuri kwasa n’ukwazimanganye. Kuko ubutegetsi bw’isi bwashatse kwivanga n’itorero, abungere ba nsumirinda bahumira amaronko (abungeri b’inda ndende, birukira mu vy’isi).

    Ariko ngo urupfu rurarya ntirumarir’umwami. Havuzwe ngo: Amavuta na vino ntihagire ico ubikoraho. N,ukuvuga amasigarira y’abantu bake basigaye banamvye ku Mana, biringira ijambo ryayo mu ngorane. Aha hantu dukwiye kuhakura isomo: Ibi bintu bivugwa mw’isi ya kino gihe, muvyime amatwi, muhagarare ku ruhande rw’Imana. Mu gihe intwari zizoba zananiwe, twebwe Yesu-Kristo ni we azodushoboza gutsinda urugamba rwa nyuma. Ariko uwihangana akageza imperuka niwe uzakizwa /Uwuzihangana kugeza ku mperuka niwe azokira (Matayo 24: 13). Ibi tumaze kuvuga biragereranywa n’ivyabaye hagati ya 313 na538 nyuma ya Kristu. Ushaka inkuru irambuye, soma ivyo twize vyose kw’itorero ry’i Perugamo. Twarize iri torero mu vyigisho bitanu bikurikirana. Fyonda kuri http://paroissetwihane.unblog.fr/twige-ivyahishuwe-2-12-17/ uce uraba n,ibindi vyigisho bikurikira.

    Ukumeneka kw’ikimenyetso ca kane kuvugwa mu mirongo ya 7 na 8. gusobanura imibereho y’ishengero mu gihe c’umwijima. Niho itorerero ryigize Kagarara (Indakoreka), kuba umukuru w’itorero kwari ko kuba umukuru w’igihugu na none. Benshi baragandaguwe bazize ngo banse gupfukamira umutegetsi w’idini no kwemera ibinyoma vyiwe bidahuje na Bibiliya. Ni vyo iri jambo ry’Imana ryise RUPFU akurikiwe na KUZIMU. Niho n’ingingo nyinshi zafashwe zo gukomeza ubwami bwa Roma ku bakristu b’isi yose. Ariko zari ingingo zihengamiye ku mico y’idini rya gipagani ry’i Roma. Buriya Yesu-Kristu yabivuze abizi, ati: Mwirinde abantu kuko bazabagambanira mu nkiko (bazobarenganiriza muri za Sentare), kandi bazobakubitira mu nsengero, bazabashira abatware n’abami babampora, muzaba abo guhamya (abo kunshingira intahe) imbere yabo n’imbere y’abapagani (Matayo 10: 17-18) Yego nyine, buriya abanyamadini bararuhije : Bakunda kugenda bambaye amakanzu, bakunda ko babaramukiriza mu masoko (mu tuguriro) bagakunda kwicara ku ntebe z’icubahiro mu nsengero no mu myanya y’abakuru, bari mu birori (Luka 20: 46). Mushaka inkuru irambuye, soma ivyo twize kw’itorero rya Tuwatira. Ico cigisho cerekeranye n’itorero ry’i Tuwatira kigizwe n’ibice bitatu: Fyonda kuri: http://paroissetwihane.unblog.fr/twige-ivyahishuwe-2-18-29/ uhite uraba n’ibindi bikurikira.(1)

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  60. IGITARAMO CYA CUMI NA BITANU

    TWIGE IVYAHISHUWE 6: 9-11
    UKUMENEKA KW’IKIMENYETSO CA GATANU

    Umwana w’Intama amennye ikimenyetso cya gatanu, mbona musi y’igicaniro (uruhimbi/altari) imyuka (impwemu/imitima) y’abishwe bahowe ijambo ry’Imana n’ubuhamya bahamyaga (n’ugushing’intahe kwabo). Bataka n’ijwi rirenga (basemerera n’ijwi rirenga) bati: Ayii (Yewe) Mwami Wera w’ukuri! Uzageza ryari kudaca amateka no kudahora abari mu isi (mw’isi), uhorere amaraso yacu?. Umuntu wese ahabwa igishura cyera (ikanzu yera), babwirwa kumara n’ikindi gihe gito baruhuka, kugeza aho umubare w’imbata (igitigiri c’abasavyi) bagenzi babo na bene se bagiye kwicwa nkabo uzuzurira (Ivyahishuwe 6: 9-11)

    Izi mpwemu (iyi myuka/iyi mitima) yari musi y’igicaniro isobanura iki? N’ukuvuga abari barishwe mu bihe vya mbere. Mbese bishatse kuvuga ko iyi mitima yavuga nk’abantu bazima? Banza wibuke ko Yohani yari mw’iyerekwa. Vyose bimeze nk’umugani, ariko umugani ugana akariho. Yesu yaravuze ati: Imana s’iy’abapfuye n’iy’abazima (Matayo 22: 32). Mwuka Wera nawe avuga ashimitse ati: Aburahamu ari we sogokuruza wa twese, (nkuko vyanditswe ngo ”nkugize sogokuruza w’amahanga menshi”) imbere y’iyo Mana yizera, ariyo Mana izura abapfuye, ikita ibitariho nkaho biriho (Abaroma 4: 17).

    Ivyo Yohani yeretswe biratwemeza ko abapfyuye biringira Kristu batarimbutse, ah’ubwo ko nkuko Kristo ari muzima, nabo ni bazima muri we. Ndagomba ngo mwumve neza ko uyu musi niba mwakiriye Kristu mu bugingo bwanyu, muraronka ”UBUGINGO BUHORAHO”. Niba rero ubwo bugingo buhoraho, n’aho umubiri wacu wapfa, bwo buhoraho. Ubwo bugingo s’ ubundi, ni Kristu nyene. Kuko iyo napfuye ku cyaha, si jyewe mba nkibaho, ah’ubwo ni Kristu abaho muri jyewe. Nabambanywe na Kristo ariko ndiho, nyamara sijye uriho (si jewe ndiho), ahubwo ni Kristo uriho (abaho) muri jye (jewe) (Abagalatiya 2: 20).

    Kuko ”Abazima bazi ko bazapfa ariko abapfuye bo ntaco bakizi” (Umubwiriza 9:5), biragaragara neza ko ivyo Yohani yumvise bisobanura ko Mpwemu Yera yashatse kwereka abasoma ubu butumwa bwiza ko ”n’Umwuka (Mpwemu) adufasha mu ntege nke zacu kuko tutazi uko dukwiriye gusenga, ariko Umwuka ubwe ni we udusabira, aniha iminiho itavugwa, kandi Imana irondora imitima izi ivyo Mwuka atekereza, kuko Umwuka asabira abera nkuko Imana ishaka (Abaroma 8: 26-27). Reka mbibutse ko aya majambo Yohani yanditse yerekeye uku gutaka kw’iyo myuka aterekeranye no kuremesha iyo Myuka, ah’ubwo yerekeye kuremesha twebwe. Tahura neza iri jambo ngo: ABAZIMA (twebwe) BAZI KO BAZAPFA, ARIKO ABAPFUYE NTACO BAZI (Umubwiriza 9:5).

    Ikindi kandi cerekana ko atari bo bavuga ah’ubwo ko ari Mwuka Wera yagombye kuduha isomo ryo kwihanganira imibabaro, n’uko iyo myuka (izo mpwemu) nti(zi)vugira ku gicaniro, ariko ni musi y’igicaniro. N’ukuvuga musi y’ivu (musi y’igitaka). Imana yabwiye Kayini ngo: Ijwi ry’amaraso ya mwene nyoko rirantakira ku butaka… bwasamuye akanwa kabwo kwakira amaraso ya murumuna wawe, ukuboko kwawe kwavushije (Itangiriro 4: 10-11). Murumvako Abeli yari yamaze gupfa, ariko Imana ivugisha ubugingo bwiwe ngo ”ijwi ry’amaraso ya murumuna wawe”. Ukwizera niko kwatumye Abeli aha Imana igitambo kiruta ica Kayini kuba cyiza, ni nako kwamuhaye guhamywa (gushingirwa intahe) kw,ari umukiranutsi (umugororotsi), ubwo Imana yahamyako amaturo yiwe ari meza kandi niko kwatumye na none akivuga n’ubwo yapfuye (Abaheburayo 11: 4).

    Aba bantu b’Imana bavugwa muri iki gice c’Ivyahishuwe 6: 9-11, n’abari bishwe mu gihe idini ryari ryigize intakoreka, muri cagihe c’umwijima (ico bita mu gifransa Moyen Âge cange Époque des ténèbres), bazira ugushingira intahe Bibliya. Ni muri iyo myaka yamara intwari zahanganye n’ubupapa, ivugururwa riraba hirya no hino, ibuka ba Luteri, Calvin, Zwingli n’abandi… Ico gihe kiri hagati y’imyaka ya 1515 na 1755.

    Nta kintu gishasha kiri musi y’izuba (Umubwiriza 1:9). Mpwemu Yera yavuze ko abo bapfuye bahorwa Imana bazokurikirwa n’abandi, kuko igitigiri ngo ntikiruzura. Sinibeshe kuko uyu murongo urabivuga neza ngo: Kugeza aho umubare (igitigiri) w’imbata (abasavyi) bagenzi babo uzuzurira (Ivyahishuwe 6: 11).

    Mbese bigushikiye, wumva vyomera bite? Har’aho woba waramaze guha Yesu ubugingo bwawe kugirango aguhe imbaraga zikwiye zo guhagararira ukuri mu bihe bikomeye no bidakomeye?

    Uhoraho aguhire aguhe gukomerera mu kwizera Kristu. Amen

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  61. IGITARAMO CYA CUMI NA KARINDWI

    Kuva kuri iki gitaramo, muzashobora kubona amashusho adufasha gutahura ivyo dusoma (ifasha nyigisho. N’ukubera ko tugiye kwinjira mu buhanuzi bugoye gutahura.

    UKUMENEKA KW’IKIMENYETSO CA GATANDATU

    Ivyahishuwe 6: 12-17

    Kandi mbona amena ica gatandatu kimatanije ico gitabo, isi iratigita cane: izuba ririrabura cane nk’igunira ry’ubgoya; ukwezi kwose guhinduka nk’ amaraso, inyenyeri zo kw’ijuru zikorokera hasi nk’uko umusukoni uzungagizwa n’igihuhuta, ugahungururura insukoni zawo zitararunguriza: ijuru ririzinga, nk’umuzingo w’igitabo kizinzwe, imisozi yose n’ibizinga vyo mu kiyaga vyose bikurwa ahantu havyo. Abami bo mw’isi bose n’abaganwa n’abakuru b’abagabisha b’abasoda, n’abatunzi n’abanyenkomezi n’abangurano bose n’abidegemvya bose binyegeza mu masenga no mu bitandara vyo mu misozi; babarira imisozi n’ibitandara bati Ni mutugweko muduhishe inyonga z’ Ivyagiye kuri irya ntebe n’uburake bw’Umwagazi w’Intama, kuk’ umusi uhambaye w’uburake bwabo ushitse, ka ndi ninde ashobora guhagarara?

    Ni mwaba mwarabitse ivyigisho twagiye twiga vyose, muribuka neza ko ibi bimenyetso indwi vy’ishashara bimatanije ca gitabo canditswe imbere n’inyuma, bisobanura ibihe indwi vy’ishengero ry’Imana, kuva mu gihe c’Intumwa kugera ku kugaruka kwa Yesu. Nico kimenyetso tugezemwo muri iki gihe. Muranyumva neza: Abenshi bakunze kwirata ubumenyi bw’Ivyanditswe Vyera, bagatangura guharira (kuj’impaka), mu gihe ubusobanuro babonye budahuje n’ivyo bari biteze, ivyo bigeze kwumva mu nyigisho zo mu nsengero zabo._Ibi ndabivuze, kugirango ntimuhave mwibaza ko nshaka kubahakanisha ko tugeze mu gihe ca Laodokeya, kuko mwese muzi neza ko Laodikeya isobanura ishengero ryo mu gihe ca nyuma, naco kikaba kigira indwi mu bihe vy’ishengero ry’Imana_ Oya, ni muhumure, ndazi ko turi muri Laodikeya, ishengero ry’indwi, risobanura ibihe vya nyuma, vyo gucirwa urubanza.

    Ariko rero, mu bimenyetso indwi (si mu mashengero indwi) vy’ishashara bimatanije ca gitabo canditswe imbere n’inyuma co mu Vyahishuwe 5: 1, biraboneka ko tukiri mu kimenyetso ca gatandatu, naco nyene ntabwo kirarangiza kumeneka.

    Reka tuvyige ido n’ido: Mu cigisho giheruka twarize ko mu gihe co hagati yimyaka ya 1515 na 1755 habaye ibihe bigoranye vyo kugorora ishengero, benshi bakahasiga agatwe (mwibuke ba Luther, Calvin, Zwingli, Melenchton, n’abandi), Martin Luther

    Jean Calvin

    Urlich

    Zwingli Philippe Melenchton

    ari vyo vyagereranywa na ca gihe za ”mpwemu zabishwe babahora ijambo ry’Imana no gushingira intahe Yesu.

    Muri uyo mwaka w’1755 twavuze ngaho hejuru gato, niho ubuhanuzi bwatangura kuranguka bimwe biboneka, aribwo bugikomeza nkuko muvyumva kandi muvyibonera n’amaso yanyu. Mumwaka w’1755, habaye nyamugigima itigeze iboneka na rimwe mu mateka y’isi, ihitana ibintu vyinshi mu Bulayi, muri Afrika, no muri Amerika. Ibihugu vyatakaje abantu n’ibintu ku buryo ata n’uwuzi igitigiri c’ukuri c’abapfuye, ni Espagne, Portugal, ariko no muri Afrika, igisagara ca Alger casenyutse hafi ya cose. Hari n’igisagara co muri Maroc cagiye cose n’abakibamwo barenga ibihumbi nta n’umwe yarokotse. Iyo nyamugigima yarumvikanye kuva muri Groenland kugera muri ya mazinga bita Antilles abamwo abirabure bo muri Amerika, ari naho mwumvise mu misi ishize habaye iyindi nyamugigima yashenye hafi igihugu cose igahitana abantu ibihumbi 230. Nyamugigima ndiko ndababwira yo muri 1755 rero yo yarumvikanye mbere kugera no muri île Madère, Norvège, Suède, no muri Royaume-Uni. N’ukuvuga ko iyo nyamugigima yatigise ku mugabane w’isi ungana na kilometero kwadrato imiliyoni zitandatu (6.000.000 km²). Ivyo vyashitse mu mpera y’ imyaka yo gucuranguza abakristu.

    Imyaha 25 nyuma y’iyo nyamugigima, kw’itariki 19 za Rusama mu mwaka w’1780 haboneka ibintu vy’akajoreza, umusi wari wakeye nk’iyindi babona ucitse umwijima w’icuraburindi. Uwo musi w’uwijima w’ itariki 19 za Rusama 1780, warabaye rurangiranwa, wandikwa muri kahise (mu mateka) y’ibihugu. Kuko kuva mu gihe Imana yahanisha Abanyegiputa vya vyago cumi, nta musi wari bwigere uboneka wijimye nk’uyo, ku buryo amahanga menshi aba muri munturinde mu gihe hobaye amanywa. Uko ababonye ivy’uwo musi bagiye babivuga, biratwereka ko habaye ukuranguka k’ubuhanuzi bw’umuhanuzi Yoweli, bwari bwaravuzwe imbere y’ uwo mwijima, nk’imyaka 2.500 ngo: Izuba rizocura umwiza, n’ukwezi guhinduke amaraso, hataraza uwo musi mukuru uteye ubwoba w’Uhoraho (Yoweli 2: 31). Genda musome Mu cigisho c’umugereka ku ru papuro rwa…. murabona ivyerekeye ukuranguka k’ubwo buhanuzi mu jambo asobanutse neza.

    Mu gutangura iki cigisho, mwabonye ko nagiye mpa inumero imirongo nkurikije uburyo bwa Bibiliya. Ku murongo wa 13 rero handitswe ngo: inyenyeri zo kw’ijuru zikorokera hasi, nk’uko umusukoni uzungagizwa n’igihuhuta, ugahungurura insukoni zawo zitararunguriza (umusukoni=ifigiye, mu kinyarwanda handitswe umutini). Iki kimenyetso naco cararangutse kw’itariki 13 Munyonyo mu mwaka w’1833, aho hagwa ibimeze nk’imvura y’amabuye yo mw’ijuru. Umwigisha yitwa Silliman yasize inyandiko ivuga ko ivyo bintu vy’akumiza vyabonetse muri Amerika ya ruguru yose… kuva saa munani z’ijoro gushika ku manywa; kuko nta n’igicu cari kw’ijuru kuri uyo musi, bituma umuntu uw’ari we wese yibonera ukuntu ibipande vy’inyenyeri bikoroka bic’ibibatsi, bitekeranye, bigenda bikurikirana ( R. M. Devens, American Progress or the Great Events of the Gretest Century, chap. 28, part 1.5).

    Ngirango muratahura neza impamvu zatumye mbabwira ko turi mu gihe co kumeneka kw’ikimenyetso ca gatandatu. Ntikirarangira kumeneka, kuko mu gihe gito, biriya vyanditswe ku mirongo ya 14 kugera ku wa 17, navyo bitegerezwa gushika. Subira inyuma usome neza iyo mirongo. Ukumeneka kw’ikimenyetso c’indwi, ko kuzotangura mugihe ikimenyetso ca gatandatu kizoba kitararangiza no kumeneka. Bizobera nko ku musi umwe, kuko uko kumeneka kw’ico kimenyetso c’indwi, niko kuzokura Yesu hasi aje kuducungura akadukura muri uwu muruho wa hano mw’isi. Tuzovyiga mu cigisho gikurikira.
    Wumva se wishimiye kuba uri hafi yo gutaha kwa Data? Ihangane gato, usenge, ukomeze wizere, uvuge ubutumwa, ureke ibimenyetso vyose bize bikurikirana. Nimurondere mu gitabo c’Uhoraho musome: nta na kimwe muri ivyo kizobura (Yesaya 34: 16).

    Imana ikomeze kubagirira neza, ibahe Mpwemu wayo wo gutahura no guca bugufi imbere y’ijambo ryayo.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  62. Mwene Data Janvier, nabonye ko igitaramo ca cumi na bitandatu kitagaragara, ariko nzi ko nacohereje. Ni wakibona urakidushiraho. N’ukibura nabwo ubimenyeshe kuko nshobora kukikwohereza ukagishira hagati y’icya cumi na bitanu na cumi na karindwi

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0

  63. TWIGE IVYAHISHUWE 7: 1-8: 5
    UKUMENEKA KW’IKIMENYETSO C’INDWI

    Icyitonderwa: Soma neza igice c’indwi cose witonze,kuko bishobora kugufasha gutahura neza iki cigisho. Abanyarwanda, mwitonde mu gusoma, mukoreshe na za Bibiliya zanyu. kuko uyu musi nakoresheje ikirundi cinshi

    Hanyuma y’ivyo mbona abamarayika bane bahagaze ku mfuruka zine z’isi bafashe imiyaga ine yo kw’isi, kugirango ntihagire umuyaga uhuha kw’isi canke ku kiyaga canke ku giti cose. Kandi mbona umumarayika wundi aduga ava i burasirazuba afise ikidomesho c’Imana nzima, asemerera n’ijwi rirenga, abarira ba bamarayika bane bahawe kwonona isi n’ikiyaga, ati ntimugire ico mugira isi n’ikiyaga cank’ibiti tutaradoma ikimenyetso mu ruhanga rw’abagurano b’Imana yacu. Numva igitigiri c’abadomweko ikimenyetso ngo n’ibihumbi ijana na miringwine na bine (Ivyahishuwe 7: 1-4)

    Amajambo amaze kuvugwa hano hejuru araza kudufasha gutahura neza ivyerekeye ukumeneka kw’ikimenyetso kigira indwi. Ni nayo ntangiriro y’ukumeneka kwaco. Yohani yeretswe abamarayika bane bahagaze ku mfuruka zine z’isi bafashe imiyaga ine. Imfuruka zine z’isi zisobanurwa ngo isi yose. Nta gihugu nakimwe kizosigara, abaturage b’isi bose bazogerwa ko n’ibizoshika muri iyo misi. Abo bamarayika bahashe imiyaga. Imiyaga n’ukuvuga intambara mbi zizoba muri iyi si mu gihe Mpwemu w’Imana azoba yigiriye rwose. Amahirwe azoba asigaranye abamaze kudomwa ko ikimenyetso c’Imana: Kandi muzoba abantu banje, nanje nzoba Imana yanyu. Raba ikirura c’Uhoraho, ni bwo burake bwiwe, kirahinze, mbere n’ikirura c’inkubebe, kizorindimukira ku mitwe y’abanyavyaha. Uburake bg’inkazi bw’Uhoraho ntibuzohwama kugeza aho azoba ashikije ivyo umutima wiwe wagabiye, abiheraheje: mu misi yohanyuma muzobitahura (Yeremiya 30: 22-24). Ikirura n’ijambo riva mu kirundi ca kera, risobanura umuyaga w’igihuhusi ukaze uhitana ivyo usanze ku nzira vyose. Yeremiya yeretswe ko ivyo bizoba mu misi yo hanyuma. Ni musome na none Yeremiya 23: 19, Ezekiyeli 13: 11, Yesaya 28: 18-22. Mpwemu Yera ntazoba akiri kw’isi, umumarayika azoba yamaze kurangiza gushira ikimenyetso ku basavyi b’Imana bakwiriye kurindwa n’ukuboko kwayo. Buriya buhanuzi bwo muri Zaburi ya 91 niho buzoranguka neza umurongo ku wundi (1).

    Uwu murayika wundi, we yabwiye bariya bane ngo Ntimugire ico mugira isi canke ikiyaga cank’ibiti, tutaradoma ikimenyetso mu ruhanga rw’abagurano b’Imana yacu (Ivyahishuwe 7: 3). Wihweze neza uwu murongo, usanga aba bamarayika bafise ubutumwa bubiri budasa mugabo bwose bwerekeza abakijijwe mu nzira yo gutaha kwa Data. Uti gute? Urumva ko uriya mumarayika wundi, naho nyene Yohani amwerekana nkaho yoba ari wenyene, ari kumwe n’umurwi w’abandi bamarayika, kandi bafise ububasha bwo kugir’inama ba bamarayika bafise imiyaga ine. Raba neza aya majambo ngo: Ntimugire ico mugira isi… biraboneka aha ko bafise ububasha kuri bariya bane. Kandi ngo: tutaradoma ikimenyetso mu ruhanga… biraboneka ko ari umurwi w’abamarayika.

    Ariko nagira ngo tuvuge cane kuri abo bamarayika bane, bafashe imiyaga, kuko ni twebwe bamarayika tuvugwa. Ni waba utar’ubizi, imisi y’ivyago vya nyuma igenda yigizwayo kubera abavugabutumwa b’ukuri b’Imana batararangiza umurimo. Bakorera mu mpande zine z’isi. Abo bavugabutumwa nkubwira, ni rya shengero ry’imvugakuri, rimwe ryahiswemwo n’Imana. Mu gihe ritaramara gukwiza inkuru nziza y’agakiza kw’isi yose, Imana izoba iratenyeya. Rifise ubutumwa bwo kwumvisha abaturage b’isi yose ko kwitondera amategeko y’Imana yose tudakuyemwo isabato, ari vyo biduhesha kwemerwa nk’abana b’ukuri batapfushije ubusa amaraso ya Yesu. Aho niho ukwihangana kw’abera guserukira, bitondera ivyagezwe n’Imana n’ukwizera nka Yesu (Ivyahishuwe 14: 12) Mweze amasabato yanje, abe ikimenyetso hagati ya jewe namwe, kugirango mumenye ko jewe nd’Uhoraho Imana yanyu (Ezekiyeli 20: 20)

    Tumaze kubona rero ubusobanuro bw’iriya mirongo ine ibanza, ubu turashobora kumenya neza ukuntu ca kimenyetso c’indwi camenetse, abo cahitanye n’abo cakijije. Yohani yavuze ko yumvise ko igitigiri c’abadomwe ko ikimenyetso ari 144.000. Mu Vyahishuwe 7: 5-8, Yohani agerageza kudonda amazina y’abahungu ba Yakobo Israeli, yerekana ko umw’umwe yaronse abashika ku bihumbi 12 badomwa ko ikimenyetso. Ariko uravye neza usanga ari nk’umugani, kuko na none, usanga harimwo ababura mu rutonde, nka Dani mwene Yakobo Israeli, na Efurayimu. Efurayimu na Manase ni bene Yosefu (Itanguriro 48: 1), ariko raba kuri urwo rutonde rwo mu Vyahishuwe 7: 5-8, usanga handitswemwo Yosefu na Manase, umwana na se, Efurayimu arabura mwo.

    Uko Yohani yabitondesheje ndetse agakuramwo amazina amwe, n’uburyo bwiza bwo kuvuga ko adashaka kuvuga Israeli ya kera, ariko ni twebwe tuvugwa, twebwe Israeli yo muri Mpwemu (Abagalatiya 4: 29 na 6: 16, Abaroma 2: 28-30). Kuko abamutse kuri Israeli ataribo Bisraeli bose (Abaroma 9:6) Mu masengesho Mpwemu Yera atuvugura mw’ijuru, biravugwa ngo: Ew’amagorwa ari hano! Kuko uwo musi uhambaye, nta wuhwanye nawo, n’igihe c’umubabaro w’aba Yakobo, yamara bazogikizwa (Yeremiya 30: 7). Ubu butumwa bwiza twahawe na bwo buratubwira buti: Aba bambaye imvune zera ni bande, kandi bavuye hehe?… Arambgira ati: Aba n’abavuye muri wa mubabaro mwinshi, kandi bamesuye imvune zabo bazezesha amaraso ya wa Mwagazi (Ivyahishuwe 7: 13-14). Rizoba ishengero rinini rizoza guhimbaza Yesu hamwe n’abamarayika (Ivyahishuwe 7: 9-12).

    Mu mpera n’imperuka z’ivyo vyago bitegura umunenezero utazoshira w’abera, niho ikimenyetso c’indwi kizomeneka. Kand’amenye ikigir’indwi kimatanije ico gitabo haba agacerere mw’ijuru nk’igihimba c’isaha. Mbona abamarayika indwi bama bahagarara imbere y’Imana bahabwa inzamba ndwi. Haza umumarayika wundi ahagarara ku gicaniro (canke ku ruhimbi), afise icotero c’inzahabu, ahabwa imibavu myinshi ngo ayishire ku gusenga kw’abera kuri ku gicaniro c’izahabu kiri imbere y’iyo ntebe. Umwotsi w’umubavu uva mu kuboko kw’umumarayika upfundukana ugusenga kw’abera imbere y’Imana. Umumarayika ajana icotero acuzuza umuriro wo ku gicaniro, ashiburira mw’isi, habaho imituragaro n’amajwi n’imiravyo no gutigita kw’isi. Ba bamarayika ndwi bafise inzamba ndwi bagabiriza kuzivuza. (Ivyahishuwe 8: 1-6). Ubwo ico kimenyetso c’indwi kizomeneka, hakaba ako gacerere(2), ndagusengera nisengera ngo amasengesho yacu aze abe kumwe n’ay’abera mu cotero c’Imana kizoba gifiswe n’abamarayika. Kuko ugusenga kw’abera niko kuzotuma Imana irakara irangize neza neza programu y’isi. Ubutumwa bwiza na none buravuga ngo: Databuja, uzogeza ryari kudaca amateka no kudahora abari mw’isi amaraso yacu (Ivyahishuwe 6: 10). Handi hato igihe co gusenga kizoba kirangiye haze igihe co guhimbaza Imana. Bwa buhanuzi bwo muri Zaburi ya 4 buzoba burangutse neza ngo: Hariho benshi babaza ngo ninde azogira ico atwereka? Uhoraho utwakirishe umuco wo mu nyonga hawe. Ushize akanyamuneza mu mutima wanje kuruta ako bagira mu gahimbo k’amahonda na vino vyabo. Nzokwama ndyama nsinzire ataco nicura, kuko ari wewe wenyene, Uhoraho umpa kuba amahoro (Zaburi 4: 6-8) (3).

    Mu cigisho kizokurikira tuzotangura kwiga ivyerekeye inzamba indwi

    ____________________________________________________________

    (1)Niwaba ushaka kubona icigisho cerekeye Zaburi ya 91, nyandikira ndakikurungikire

    (2) Ni waba ukeneye ubusobanuro bwerekeye ako gacerere, nyandikira ndabukurungikire

    (3) Abavuga ikinyarwanda mukwiye gusoma neza imirongo muri Bibiliya zanyu, kuko na none Bibiliya nakoresheje n’iy’ikirundi.

    Like or Dislike: Thumb up 0 Thumb down 0


  • RSS
  • Delicious
  • Digg
  • Facebook
  • Twitter
  • Linkedin
  • Youtube